Na trećem susretu Vijeća građana Rijeke, održanom ovog vikenda u RiHubu, članovi su imali priliku kroz predavanja, prezentacije i rasprave upoznati s različitim oblicima građanskog sudjelovanja.
Vijeće građana Rijeke, prvi je projekt takve vrste u Hrvatskoj u sklopu kojeg, tijekom sedam susreta od 3. studenoga do 7. prosinca, 34 nasumično odabranih građanki i građana Rijeke raspravlja i izrađuje preporuke o tome kako Grad Rijeka može unaprijediti sustav mjesne samouprave i povećati sudjelovanje građana u razvoju lokalne zajednice.
Nakon što su proteklog vikenda održana prva dva susreta Vijeća građana, kada su se članovi Vijeća građana Rijeke imali priliku međusobno upoznati te saznati više o sustavu mjesne samouprave u Hrvatskoj i Rijeci, tema trećeg susreta bilo je upoznavanje s različitim oblicima građanskog sudjelovanja.
Upravo je učenje prva faza rada Vijeća građana Rijeke, nakon čega slijedi faza konzultacija s relevantnim dionicima i širom javnosti, potom se odvija proces raspravljanja i odlučivanja, kako bi cijeli proces završio izradom zajedničkih preporuka koje Grad Rijeka treba poduzeti za unaprjeđenje sustava mjesne samouprave i povećanje sudjelovanja građana u razvoju lokalne zajednice.
Stoga je tijekom posljednjeg susreta o suvremenom razumijevanju demokracije i tipovima građanskog sudjelovanja govorio profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Berto Šalaj, dok je profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić predstavio normativni i institucionalni okvir građanskog sudjelovanja te demokratske inovacije. Voditelj vijeća Građa Igor Bajok prezentirao je primjere dobre prakse rada udruga u kvartovima u Rieci, kao i postojeće modele građanskog sudjelovanja u Rijeci. Kroz rad u malim grupama članovi Vijeća građana raspravljali su o tome kako naučeno primijeniti u kontekstu izrade preporuka i odgovora na pitanje „Kako povećati sudjelovanje građana u razvoju lokalne zajednice?“.
Berto Šalaj: Važno je raditi na popravljanju demokracije, građani ne smiju podcjenjivati svoju socijalnu moć
Govoreći o suvremenom razumijevanju demokracije, profesor Šalaj istaknuo je paradoks: nikad veći broj država nije bio demokratski, a istodobno su razine nepovjerenja građana u politiku, političare i političke institucije izuzetno visoke. Može se govoriti o krizi suvremene demokracije, a pokazatelji su sve niže razine izlaska građana za izbore, erozija drugih oblika građanske participacije te izrazita erozija političkog povjerenja građana.
Uzroci krize su višestruki, od ponašanja političara preko opadanja socijalnog kapitala i suvremenih medija koji otežavaju djelovanje demokratskog principa do bitno izmijenjenih političkih, ekonomskih i socijalnih okolnosti koje dovode do slabljenja moći nacionalne države, a uza sve to na razini cijele države nema uvedenog sustavnog građanskog odgoja i obrazovanja. Govoreći o opadanju socijalnog kapitala, prof. Šalaj naglasio je kako dolazi do jačanja individualizma te opadanja socijalne kohezije i solidarnosti, što dovodi do individualističkog i konzumerističkog ponašanja. U takvim okolnostima, otežane su mogućnosti donošenja oduka, jer demokracija podrazumijeva kolektivno, a ne individualno djelovanje.
„Ako većina građana zaključi da politička participacija nema smisla, opstanak demokracije postaje upitnim. Koja je budućnost demokracije? Jedan je popravljanje demokracije, odnosno uvođenje alternativnih modela demokracije. Naime, ne poznajemo bolji poredak od liberalne demokracije, stoga trebamo raditi na popravljanju demokraciju – ako ne budemo to radili moglo bi doći do regresije u neki nedemokratski oblik. Zato mi se čini da je popravljanje demokracije izuzetno važno i stoga mi je drago da je pokrenut projekt Vijeća građana Rijeke“, kazao je prof. Šalaj, ujedno istaknuvši kako vrlo je bitan način na koji će vlast reagirati da ovaj projekt uspije, odnosno da prihvati barem dio prijedloga Vijeća građana Rijeke.
„Ne bi trebali pasti u defetizam, izbori nisu jedina moć, kao ni ekonomska moć. Građanima preostaje socijalna moć, koja proizlazi iz kolektivnog organiziranja građana koji zajednički utječu na donošenje odluka“, kazao je prof. Šalaj, istaknuvši kako građani često podcjenjuju svoju socijalnu moć.
Vedran Đulabić: Skupštine građana predstavljaju demokratsku inovaciju
Prof. Đulabić predstavio je različite oblike odlučivanja i sudjelovanja građana u lokalnoj samoupravi. Članovima Vijeća građana Rijeke predstavio je različite modele odlučivanja građana (lokalne skupštine, zborovi građana, lokalni referendum i građanska inicijativa) te sudjelovanja građana (mjesna samouprava, kooptiranje građana, ac hoc sudjelovanje, civilno društvo te honoracije).
Također, prof. Đulabić govorio je i demokratskim inovacijama u lokalnoj samoupravi, koje se u stručnoj literaturi opisuju kao procesi i institucije koje su razvijene da se iznova promisli i produbi uloga građanina u procesima upravljanja preko povećanih prilika za sudjelovanje, razmatranje i utjecaj. Jedna od njih su i skupštine građana, poput Vijeća građana Rijeke, ali i participativno budžetiranje, suradnja javnog i privatnog sektora, odlučivanje građana glasanjem kroz referendum ili druge oblike direktne demokracije te digitalna participacija, koja prožima sve prethodno navedene modele.
Voditelj Vijeća građana Rijeke Igor Bajok pozvao je članove Vijeća građana da na temelju svih informacija koje su imali prilike čuti razmisle o načinima ne samo kako bi se mogao unaprijediti rad mjesne samouprave u Rijeci, već i povećati sudjelovanje građana u razvoju lokalne zajednice.
Bajok je predstavio načine uključivanja građana u donošenje odluke i komunikacije s građanima, od savjetovanja s javnošću, preko participativnog budžetiranja, rubrike Reci glasno na gradskom portalu Moja Rijeka i društvenih mreža Grada Rijeke (X – nekadašnji Twitter, Facebook Grada Rijeke, Facebook Moje Rijeke, Instagram, You Tube kanali Grada Rijeke i Moje Rijeke), kao i mnoge način komuniciranja s građanima, od različitih načina komuniciranja s gradonačelnikom do mogućnosti komuniciranja sa službenicima. Na stranicama Grada Rijeke nalaze se informacije o aktivnom građanstvu, kao i transparentnosti Grada Rijeke.
„Proces uključivanja i informiranja građana o transparentnosti rada uprave je proces koji traje desetljećima, kako u Rijeci, tako i u Hrvatskoj i drugim zemljama. Za projekt Vijeća građana Rijeke je važno znati da neki od alata uključivanja građana postoje, ali i da tu postoji prostor za inoviranje, unapređenje te bolju promociju i komunikaciju“, poručio je Bajok.
Razumijevajući kako život, potrebe građana i tehnološke i ostale mogućnosti otvaraju prostor za inovacije, stručne službe razmišljaju o načinima unaprjeđenja sudjelovanja građana, od mogućnosti uvođenja e-peticija, organiziranja okruglih stolova ili tribina o temama koje zajedničkom inicijativom predloži veća grupa građana ili pak izdavanja „know how“ priručnika s „recepturama“ za osmišljavanje i provedbu određenih projekata i programa koje građani mogu provesti u suradnji s javnim upravama.
Bajok: Sve više udruga i građanskih inicijativa u Rijeci svoje djelovanje usmjerava na kvartove
Osim što su imali priliku tijekom drugog i trećeg susreta saznati više o sustavu mjesne samouprave i drugim oblicima građanskog sudjelovanja, članovi Vijeća mjesnih odbora su kao pripremu za sljedeću fazu procesa, a to je faza konzultacija s relevantnim dionicima i širom javnosti, dobili i informacije prikupljene u anketi upućenoj udrugama i građanskim inicijativama. Naime, uoči početka Vijeća građana Rijeke Grad Rijeka je pozvao udruge i građanske inicijative koje svoje aktivnosti provode u jednom ili više mjesnih odbora na području Rijeke da predstave svoj rad članicama i članovima Vijeća građana Rijeke i široj javnosti.
Vijeću građana odlučile su se predstaviti udruge Bez granica, Urbani separe, Građanska inicijativa Kantrida te Društvo za istraživanje i potporu. Predstavnici ovih udruga bit će pozvani na susret i razgovor s članovima Vijeća građana Rijeke koji će održati u subotu, 25. studenog.
„Sve veći broj organizacija u Rijeci, možda više nego što je to slučaj primjerice drugdje u Hrvatskoj, sve više usmjerava na kvartove, mjesne odbore i ulice. Građani su, organizirajući se kroz udruge ili građanske inicijative, prepoznali upravo da je to geografsko, administrativno područje, područje u kojem mogu polučiti relativno brze, sjajne rezultate u kontekstu unapređenja kvalitete života u tim našim raznovrsnim kvartovima. Njihovo djelovanje dovelo je do cijelog niza sjajnih momenata, koji neće, svaka pojedinačno, promijeniti svijet ili promijeniti kvalitetu našeg komunalnog standarda u kvartu, ali u ukupnosti našeg angažmana, svijesti o našem mjesnom odboru, svijesti o socijalnoj moći koju imamo – jer nešto može biti intervencija u području kulture – već narednog dana može biti artikulacija socijalne moći da se riješi neki veći komunalni problem pa možda još veći problem na razini cijeloga grada,“ kazao je Bajok.
Opisavši način ovog načina građanskog djelovanja, Bajok je naglasio kako inicijativa u pravilu kreće odozdo: grupa građana, susjeda, prijatelja, prepozna potrebu, priliku, mogućnost i kreće u akciju, najčešće s mnogo motivacije, entuzijazma i volonterski, a onda se takve grupe upoznaju i međusobno podržavaju, kokreirajući sadržaj u svojim zajednicama, na temelju povezivanja, međusobne podrške, suradnje, zajedničkog učenja i dijeljena problema. Ono što ih još povezuje je i Riječki program lokalnog partnerstva, koji upravo podržava takve aktivnosti. Ono što je vrlo zanimljivo, istaknuo je Bajok, da vijeća mjesnih odbora u Rijeci lako preuzimaju njihove modele i pristup.
Pokretač projekta Vijeća građana Rijeke je Grad Rijeka, dok je za pripremu i provedbu projekta zadužena Udruga za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke, a u suradnji s Gradom Rijekom. Pripremu i provedbu ovog projekta podržala je i Zaklada Friedrich Ebert, a na prvom susretu sudjelovala je i direktorica Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju Sonja Schirmbeck. Grad Rijeka sufinancira ovaj projekt u iznosu od 6.700 eura. Metodologiju nasumičnog izbora građanki i građana u Vijeće građana Rijeke izradio je obrt Stratosfera iz Rijeke u suradnji s Udrugom Smart.
Sve informacije nalaze se na internetskoj stranici www.vijecegradanarijeke.org.
