U Zagrebu su predstavljeni rezultati istraživanja Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama.Među 6 zemalja sudjelovala je i Hrvatska, a ispitanike se pronalazilo inovativnom metodom – pomoću Facebook i Google oglasa.
Rezultati projekta Utjecaj glazbenog festivala i turističke sezone na potrošnju droga u Splitu pokazalo je da tijekom turističke sezone dolazi do značajnog porasta potrošnje psihostimulirajućih droga (MDMA, kokain, amfetamin), a taj je porast posebno izražen za vrijeme festivala Ultra Europe kada je uočeno dvadesetostruko povećanje potrošnje MDMA-a, pokazuju rezultati projekta Europsko web istraživanje droga: obrasci uporabe.
“Radi se o inovativnim pristupima praćenja problematike droga koji omogućavaju dobivanje šireg uvida u uporabu droga”, naglasio je Željko Petković, v.d. ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade, na konferenciji za novinare.
Na inicijativu Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, tijekom 2016. Institut Ruđer Bošković proveo je istraživanje potrošnje droga primjenom analize odabranih urinarnih biomarkera droga u otpadnoj vodi u Splitu. Ova metoda do sada se u Hrvatskoj provodila u Zagrebu, Zadru i Splitu, a provodi se i u 50-tak ostalih europskih gradova.
Istraživanja su pokazala da se u razdoblju izvan turističke sezone u Splitu najviše konzumira kanabis, kokain, heroin i amfetamin, dok je potrošnja ostalih droga u tom razdoblju znatno niža. Tijekom turističke sezone dolazi do značajnog porasta potrošnje psihostimulirajućih droga (MDMA, kokain, amfetamin), a taj je porast posebno izražen za vrijeme festivala Ultra Europe kada je uočeno dvadesetostruko povećanje potrošnje MDMA-a, istaknula je znanstvena savjetnica s Instituta Ruđer Bošković Senka Terzić.
Što se tiče novih tipova droga, uočena je prisutnost ketamina i 4-fluoramfetamina, ali njihova zastupljenost je, napomenula je Terzić, znatno niža od one klasičnih droga. Uočeno je da su, i u razdoblju izvan turističke sezone, stope potrošnje većine droga u Splitu relativno visoke te premašuju vrijednosti zabilježene lani u Zagrebu.
Konzumenti kanabisa u Hrvatskoj, Češkoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji više konzumiraju marihuanu nego hašiš
Rezultati Europskog web istraživanja droga provedenog tijekom 2016. u šest europskih zemalja – Hrvatskoj, Švicarskoj, Francuskoj, Češkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, pokazali su da konzumenti kanabisa u Hrvatskoj, Češkoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji najučestalije konzumiraju marihuanu, dok je u Francuskoj u Nizozemskoj dominantnija kombinacija hašiša i marihuane.
Istraživanjem je obuhvaćeno više od 20.000 sudionika, dominantno osoba muškog spola (od 58 do 77 posto) i mlađih dobnih skupina, a cilj tog projekta bio je razviti i testirati alat za web istraživanje, odnosno prikupljanje podataka o količinama droga koje koriste različite skupine konzumenata droga. U okviru navedenog u Hrvatskoj su primijenjeni Facebook i Google oglasi za uključivanje sudionika.
Istraživanje je pokazalo da je među konzumentima amfetamina i metamfetamina, više od 60 posto sudionika konzumiralo samo amfetamin, osim u Češkoj u kojoj je gotovo 57 posto sudionika konzumiralo samo metamfetamin.
Među konzumentima MDMA-a, raspon redovnih konzumenata kreće se od 1 posto u Češkoj, 5,3 posto u Francuskoj te 7 posto u Hrvatskoj. Redovnih konzumenata kokaina gotovo da nema u Češkoj, dok 11 posto konzumenata kokaina u Francuskoj i 14 posto u Švicarskoj redovno konzumira ovu drogu.
Najveće količine MDMA-a korištene tijekom tipičnog dana nađene su u Francuskoj (0,96 grama), dok su najmanje količine pronađene u Hrvatskoj i Češkoj (po 0,72 grama). Hrvatska pokazuje najvišu srednju vrijednost korištenja kokaina (1,23 grama), dok najnižu srednju vrijednost pokazuje Češka (0,81 gram).
Strenja-Linić: Nužno osigurati usklađenost različitih politika prema ovisnostima
Istaknuvši da zabrinjava činjenica da je Hrvatska iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja – Linić istaknula je da je nužno osigurati usklađenost različitih politika prema ovisnostima i objedinjavanje koordinacije njihove provedbe kao nužan preduvjet za osiguranje učinkovitih i ekonomski isplativih društvenih odgovora.
“Za buduće razdoblje bilo bi potrebno donijeti jedinstveni strateški dokument koji će definirati i objediniti nacionalne razvojne ciljeve i prioritete na području suzbijanja ovisnosti i ovisničkih ponašanja”, poručila je.
Aktualna nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droge ističe krajem ove godine, a potpredsjednik Vlade, ministar uprave i predsjednik Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Ivan Kovačić naglasio je da će biti provedena njena evaluacija, a rezultati će se uzeti u obzir prilikom izrade strateškog dokumenta kojim će se definirati nacionalni prioriteti kroz sljedećih šest godina.
“S obzirom na to da podaci istraživanja govore o porastu konzumiranja droga te novih psihoaktivnih tvari, potrebno je osigurati strateški okvir koji će biti dovoljno fleksibilan, a istovremeno i strukturiran te omogućiti provedbu odgovarajućih aktivnosti i pratećih odgovora na nove izazove”, naglasio je.
