Ako na jedno mjesto stavite grupu od 30-40 pa i sto ljudi koji su specifični, drugačiji, koji su stranci, kako možemo očekivati da će u nekom razumnom roku doći do bilo kakve njihove integracije, kazao je. Više u video prilogu!
Strašni prizori stižu iz Zagreba gdje je u 180 kvadrata natrpano 32 nepalca, a o čemu smo izvijestili OVDJE.
Sociolog Dragan Bagić za RTL kaže da na takav način nemaju priliku za interakciju s domicilnim stanovništvom.
“Manje je važno čiji je to prostor, ključni problem je da su te situacije kontraproduktivne za integraciju stranih useljenika. Ovo je već enti primjer u kojem vidimo da se taj problem smještaja rješava na način koji je za poslodavce koji su dužni osigurati smještaj jeftin, a s druge strane – za integraciju i životne uvjete stranih radnika – izrazito nepovoljan”, rekao je.
“Ako na jedno mjesto stavite grupu od 30-40 pa i sto ljudi…”
“Ako na jedno mjesto stavite grupu od 30-40 pa i sto ljudi koji su specifični, drugačiji, koji su stranci kako možemo očekivati da će u nekom razumnom roku doći do bilo kakve njihove integracije. Oni su usmjereni samo na sebe, jedni na druge. Vjerojatno u tako velikim grupama rade kod poslodavaca. Nemaju priliku za normalnu interakciju s domicilnim stanovništvom. Na kraju krajeva ni ti odnosi među njima nisu uobičajeni niti normalni. To više sliči na služenje vojnog roka nego na svakodnevan normalan život”, dodao je.
Upitan zašto država kasni s pravilnikom za strane radnike, kaže da ne misli da je problem nego je to pitanje koje u cijelom kompleksnom problemu useljavanja, regrutacije, regulacije pa i brige o integraciji – previđen.
“Jedan od ključnih problema je to što je cijeli posao vezan uz useljavanje stranih radnika ostao isključivo na MUP-u. MUP nije tijelo državne uprave koje bi se jedino trebalo baviti prihvatom stranih radnika. Ovo je pljuska cijeloj Vladi i državi koja je kada je liberalizirala proces regrutacije stranih radnika trebala odmah uspostaviti jedan interdisciplinarni tim, međuresorno tijelo koje će se baviti ovom tematikom i uključiti stručnjake koji će prepoznati rizične točke u cijelom procesu. A pitanje smještaja je jedno od tih, koje može dovesti do toga da se u ranoj fazi useljavanja stranci segregiraju što je za sam proces integracije najgori mogući scenarij. Čim se to dogodi, to se jako teško može popraviti u budućnosti”, kazao je.
Teško u procesu regrutacije
Komentirao je i činjenicu da malo njih zna hrvatski.
“Jako je teško u procesu regrutacije, u ranoj fazi doseljavanja očekivati da će brzo naučiti jezik. Pogotovo kad znamo da smo do prije godine dana imali jako veliku fluktuaciju stranih radnika. Rekao bih da je u takvoj situaciji investiranje sredstava u pokušaju da sistemski uče hrvatski jezik bi bilo bacanje novca. Sad već imamo kritičnu brojku onih koji su već relativno dugo u Hrvatskoj i u koje se isplati investirati u učenje hrvatskoj jezika. Ono što želim naglasiti, učenje hrvatskog jezika je potrebna, ali to je daleko od pitanja integracije. Pitanje integracije je puno kompleksnija stvar i ne može se svesti na pitanje učenja hrvatskog jezika…”, kazao je ovaj sociolog, prenosi Net.hr.
