Prema procjeni Hrvatske udruge poslodavaca za sedam godina u našoj će zemlji biti gotovo pola milijuna stranih radnika. Već sada ih je diljem Hrvatske gotovo 200 tisuća, a što država radi za njihovu integraciju? Kreće se s tečajevima hrvatskog jezika, a za poslodavce koji ih ne prijave – stižu žestoke kazne.
Dostavljaju nam poštu, hranu, voze učenike u školu, grade naše kuće i kuhaju. Jedna od stranih radnica u Hrvatskoj s kojom smo razgovarali zove se Rina. Iz Nepala je stigla u Hrvatsku prije godinu i pol. Sada radi u pizzeriji i s poslodavcima je u par mjeseci naučila hrvatski. “Ne znam koliko dugo učim, možda pet-šest mjeseci. Prvo sam radila u kuhinji kao pomoć. Onda sam gledala, gledala i ja sam rekla: I ja ću pizzu raditi!'”, rekla je, piše Danas.hr.
U Hrvatsku je stigla s bratom. Obitelj joj je ostala u Nepalu. “Brat mi je rekao da je u Hrvatskoj dobro. U Nepalu nema puno posla, a onda nema ni plaće. U Hrvatskoj ima posla i plaće.“
Posla ima jer raste broj stranih radnika.
Lani u odnosu na 2022. godinu čak ih je 61.000 više. Isto tako raste i broj poslodavaca. Prošle godine je premašio 15.000, porast je to za njih više od 3000. Raste i broj zanimanja.
Četrdesetak ih je više nego prije dvije godine. Od Istre do Dalmacije, preko Slavonije. Nema dijela Hrvatske gdje ne rade.
“Radio sam i u drugim zemljama, ali kad sam došao u Hrvatsku, kao da sam došao kući”, kaže Wilbert s Filipina.
Dvije godine zaredom najviše se traže radnici visokogradnje. Plaća im je rasla za gotovo 100 eura. Nakon njih potražnja je za konobarima. Lani su radili za gotovo 90 eura više nego godinu prije. Treće najtraženije zanimanje ove godine je pomoćni kuhar. Prosječna bruto plaća je 806 eura. Mnogi od svojih plaća šalju dio obiteljima.
I Rina kaže da im pomaže. Šalje novac bratu, ocu i sestri. Ona uči jezik, ali od sustavnog plana i učenja godinama ništa.
“Svi izbori su se izredali, bilo je tri godine prostora da se konačno krene u reformu. Međutim, nije se dogodilo ništa. Mi uvijek čekamo da nam netko drugi nešto riješi, a s druge strane je država trebala nešto riješiti”, poručuje direktor portala MojPosao Igor Žonja.
U prvom kvartalu slijede izmjene i dopune Zakona o strancima. Slijedi i Pravilnik koji će riješiti jedan problem – urediti crnu listu poslodavaca. “To su oni poslodavci koje je Državni inspektorat uhvatio da imaju neprijavljene radnike. Na temelju tog Pravilnika oni koji budu uhvaćeni da imaju neprijavljene radnike – 6 godina će biti na crnoj listi”, kaže državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.
Ono što se još čeka je reguliran i primjeren smještaj. Ne propisuje se niti jednim pravilnikom za strane radnike, postoji samo onaj za sezonske. Zato prizori poput ovih koje je objavio portal Telegram nisu rijetkost. Natrpani kreveti, plijesan i 32 radnika u 180 četvornih metara državnog prostora. “Užas, uništili su ulaz u haustor, vrata su potrgali”, kaže Petar Golić.
Durga Adhikari iz Udruženje Nepalaca u Hrvatskoj pojašnjava što se dogodilo. “Dostavljač iz Pakistana dobio je lažnu narudžbu i kad je donio hranu, Hrvati su ga napali i sada je u bolnici. Dostava je bila lažna, naručili su na lažnu adresu”, kaže Adhikari. Iz Udruga Nepalaca pozivaju Vladu da poduzme stroge mjere kako bi se osjećali sigurno. Želi se izbjeći getoizacija stranih radnika.
“Lakše je ljudima prihvatiti manji broj Azijata ili stranaca. Kad je njih veliki broj većina se osjeća ugroženo i bude agresivna prema toj manjini. Sad se to masovno događa”, kaže Žonja.
Konačno kreću tečajevi jezika. Grad Zagreb je odvojio 130 000 eura za 500 stranih radnika. Sve bi trebalo krenuti do proljeća. “Mi smo to napravili jer to nitko nije napravio. Država bi s obzirom na to da izdaje dozvole trebala raditi i mjere integracijske politike, ono što je ključno je učenje hrvatskog jezika. To je stvar integracije, pa čak bih rekao i sigurnosti kad govorimo recimo o gradilištu i radnicima u građevini”, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
“Strani radnik koji dođe u Republiku Hrvatsku ili onaj koji je već tu jer su dozvole na tri godine, on će moći aktivirati vaučer i uputiti se u učenje hrvatskog jezika. To bi bio tečaj i jezik bi bio vezan uz industriju ili sektor u kojem on radi”, objašnjava državni tajnik Ivan Vidiš.
Najviše pozitivnih mišljenja obje godine za redom izdano je u istim gradovima županijama.
Najviše u Zagrebu, porast više od 4000. Potom slijede Istarska i Splitsko-dalmatinska županija s porastom više od 6000, odnosno 7000 radnika.
Hrvatska se u kratkom vremenu našla u sličnoj situaciji kao i većina zapadnoeuropskih zemalja.
Lani je izdano više od 170 000 radnih dozvola. Hrvatska Udruga poslodavaca procjenjuje da će ih za sedam godina biti gotovo pola milijuna. Više je to od broja stanovnika koji je u Hrvatskoj nestao između dva popisa, piše Danas.hr.
