Na konferenciji za novinare gradonačelnik Rijeke Marko Filipović najavio je upućivanje prijedloga Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, kao i skoro raspisivanje javnog natječaja za dodjelu dozvola za korištenje pomorskoga dobra.
Grad Rijeka izradio je prijedlog Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke koji će se tijekom travnja naći na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nakon što svoje mišljenje daju građani i stručna javnost, Strategija će se naći i pred Gradskim vijećem Grada Rijeke. Nakon donošenja Strategije, planira se i izrada Akcijskog plana Zelene urbane obnove koji će jasno artikulirati buduće aktivnosti, tko ih provodi, u kojem vremenskom periodu i koliko sredstva će biti potrebno osigurati da ih se provede.
Prijedlog Strategije su predstavili gradonačelnik Filipović te pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan.
Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke definirat će tematsko-programski koncept uz detaljniji prikaz specifičnih mogućnosti, inicijativa i projekata vezanih uz formiranje zelene infrastrukture kao i mogućnosti njihove provedbe.
Strategijom zelene urbane obnove planirano održavanje postojećih i stvarane novih zelenih površina do 2030. godine
Izradu strategije naručio je Grad Rijeka i to kao srednjoročni akt strateškog planiranja, koji se odnosi na razdoblje do 2030. godine. Izvršitelj je tvrtka Zelena infrastruktura d.o.o. te njihovi vanjski suradnici, među ostalima i zagrebački Agronomski fakultet.
Strategiji zelene urbane obnove Grada Rijeke prethodila je izrada analitičke podloge, Studija zelene infrastrukture Grada Rijeke, čiji dio čini i istraživanje šire javnosti kroz online anketni upitnik.
„Na taj način se pokušalo doći do mišljenja građana, otkriti koje su njihove navike, na koji način koriste otvoreni prostor i što je ono što nedostaje i što bi ovom Strategijom trebalo predvidjeti“, kazala je pročelnica Buljan.
Studijom zelene infrastrukture Grada Rijeke su se na sveobuhvatni i integralni način analizirali svi čimbenici važni za oblikovanje postojećih elemenata zelene infrastrukture (zelenih/otvorenih prostora), identificirali postojeći elementi zelene infrastrukture te vrednovali kako njihov postojeći značaj tako i potencijal za razvoj novih funkcija u budućoj/planiranoj mreži zelene infrastrukture. Pri tome su se sagledale i njihove poveznice sa širim regionalnim i nacionalnim kontekstom te identificirala problemska polazišta za izradu Strategije zelene infrastrukture.
Cilj strategije je u prvom redu održavanje postojećih i stvaranje novih zelenih površina, a onda i odgovorno gospodarenje prostorom u svrhu gospodarske i turističke namjene korištenja, gdje se prostor kao vrijedan resurs koristi na pravilan i održiv način. Provedbom Strategije stvorit će se preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju.
Planirani novi sportsko-rekreacijski sadržaji, šetnice, sadnja nove vegetacije i zeleni/plavi/smeđi krovovi
Provedbenom ove strategije definiraju se ključne točke zelene infrastrukture na području grada. Tako bi se provedbom aktivnosti definiranih Strategijom kanjonom Rječine povezalo prirodno zaleđe Rijeke s obalom i centrom Grada većim brojem boravišnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja; uspostavile nove park-šume i povećao broj parkova; uspostavilo 6 novih dječjih igrališta, 6 novih sportsko-rekreacijskih terena, 6 novih vježbališta na otvorenom i 3 parka za pse (u sklopu planiranih gradskih parkova); povećala duljina gradskih šetnica – planiranih dodatnih 10 km šetnica u sklopu Riječkih šetnica, kanjona Rječine i u obalnom pojasu; uspostavom svih planiranih šetnica, Rijeka bi dobila kontinuiranu pješačku poveznicu od Mošćeničke Drage do Velog vrha i prirodnog zaleđa Rijeke, kao i povećala duljina gradskih drvoreda za više od 6 km.
Nadalje, revitalizacijom gradskih plaža, povećanjem sadržaja i sadnjom visoke vegetacije u njihovom zaleđu, stvorili bi se preduvjeti za njihovo korištenje tijekom cijele godine; renaturalizacijom Škurinjskog potoka pospješila bi se mogućnost realiziranja dodatnog zelenog klina kojim bi se prirodno zaleđe povezalo s obalom, a primjenom NBS principa (zeleni/plavi/smeđi krovovi, održivi drenažni sustavi, sadnja visoke vegetacije na zelenim površinama među zgradama i dr.) u velikim planiranim stambenim zonama (Turanj-Kostabela, Rujevica i sl.) ublažio bi se utjecaj toplinskih otoka, povećala ambijentalnost otvorenih prostora u naselju, što bi imalo utjecaj i na povećanje kvalitete života stanovnika Rijeke u širem gradskom području.
Jedna od planiranih aktivnosti je i urbana sanacija gospodarsko-poslovnih zona, kao i sadnjom zaštitnog zelenila uz postojeće i planirane poslovne zone te parkirališta, čime bi se utjecalo na povećanje bioraznolikosti i ambijentalnih kvaliteta u Gradu, smanjenje utjecaja toplinskih otoka (naročito u obalnom pojasu i Škurinjskoj dragi) i ublažavanje utjecaja sve učestalijih jakih oborinskih nevremena.
Strategijom je preporučena izrada 12 stručnih dokumenata, kojima će se doraditi preporuke za konkretne projekte.
Do kraja tjedna objava javnog natječaja za dodjelu dozvola za korištenje pomorskoga dobra
Do kraja tjedna planira se objava javnog natječaja za dodjelu dozvola za korištenje pomorskoga dobra. Na temelju novog zakona, Gradsko vijeće Grada Rijeke u veljači je donijelo Plan upravljanja pomorskim dobrom na području grada Rijeke za razdoblje 2024.-2028. godine. Navedenim Planom propisane su lokacije i djelatnosti za koje se planira davanje dozvola na pomorskom dobru. Ujedno je propisano da se dozvola (nekadašnja koncesijska odobrenja) na pomorskom dobru izdaje na rok od dvije do pet godina na temelju javnog natječaja.
„Pozivam zainteresirane gospodarske subjekte da se na jave na natječaj. I u proteklom periodu interes za ove dozvole bio je značajan, a u jednom značajnom periodu godine, ti objekti uz naše šetnice i plaže obogaćuju ugostiteljsku ponudu našeg grada te doprinose i prepoznatljivosti riječkih plaža ne samo među Riječanima, već i posjetiteljima našeg grada“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Kako je kazala pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar, raspis natječaja planira se do kraja tjedna, s planiranim trajanjem od deset dana. Natječaj se mora objaviti u Službenim novinama Grada Rijeke, na oglasnoj ploči Grada Rijeke, na mrežnim stranicama Grada www.rijeka.hr i najmanje u jednom dnevnom glasilu.
Novina u odnosu na dosadašnji postupak jest da se dozvola na pomorskom dobru izdaje na temelju provedenog javnog natječaja ili, ukoliko se radi o obavljanju privremene ili prigodne djelatnosti na rok do 20 sana, na zahtjev gospodarskog subjekta.
Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja, uz ispunjavanje uvjeta iz natječaja, sadrži najveći broj bodova prema kriterijima za ocjenjivanje ponuda. Kriteriji za ocjenjivanje ponuda u natječaju su ponuđeni iznos naknade za dozvolu na pomorskom dobru (najviše 60% ocjene ponude), prethodno iskustvo i dobro i odgovorno obavljanje djelatnosti, odnosno korištenje pomorskog dobra (najviše 10% ocjene ponude), upotreba opreme i pratećih instalacija i pružanje usluga koje koriste materijale i predmete s certifikatom kvalitete prema europskim propisima (najviše 10% ocjene ponude) te vremensko razdoblje obavljanja djelatnosti temeljem dozvole, s time da duži period obavljanja djelatnosti koji pospješuje izvansezonsku ponudu nosi veći broj bodova (najviše 20% ocjene ponude).
Natječajem je utvrđena i minimalna početna naknada za dodjelu koncesije na godišnjoj razini, pri čemu je ona utvrđena prema Uredbi o postupku davanja koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru i nije mogla biti utvrđena kao niža.
„Primjerice, početna naknada za ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja pića i hrane iznosi 5.400 eura godišnje, za postavu montažnog objekta do 12 m2 i terase do 40 m2. Prema ranije važećem propisu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz objekta je početna naknada iznosila 1592,67 eura. Dakle, govorimo o povećanju početnih naknada, pri čemu se iznimno ta godišnja naknada može na godišnjoj razini umanjiti za 30 % od pripisane Uredbom za slučaj da se raspisuje ponovljeni natječaj, jer se na prethodni natječaj nije pristigla ili nije odabrana niti jedna ponuda“, kazala je pročelnica Malnar, dodajući kako se sredstva od prihoda na osnovu naknada za koncesije ulažu u daljnje upravljanje pomorskim dobrom.
Svaki ponuditelj može dostaviti samo jednu ponudu koja se odnosi na pojedinu lokaciju, bez ograničenja ponuda za više drugih lokacija.
Prema Odluci o redu na pomorskom dobru, kontrolu reda na pomorskom dobru obavljat će pomorski redari, pri čemu će moći poduzimati određene aktivnosti, upozorenja i kontrole, ali i izdavanje prekršajnih kazni prema visini koja je propisana odlukom o komunalnom redu Grada Rijeke, i to 1320 eura za pravne osobe, 265 eura odgovornoj osobi u pravnoj osobi, 660 eura obrtniku te 130 eura fizičkoj osobi.
Javni natječaj za dodjelu dozvola objavljuje gradonačelnik, konačnu odluku o dodjeli dozvole donosi Gradsko vijeće, a rješenje o dozvoli na pomorskom dobru najpovoljnijem ponuditelju donosi Gradonačelnik Grada Rijeke. Ovlaštenik dozvole u obvezi je započeti obavljati djelatnost u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o dozvoli.
Koncesijska odobrenja izdana temeljem iste Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru ostaju na snazi do isteka roka na koji su izdana. Također, lokacije za koje su izdana koncesijska odobrenja na temelju spomenute Uredbe bit će predmet javnog natječaja istekom roka na koji su izdana koncesijska odobrenja.
„Do kraja 2024. godine vrijedi i deset koncesija za popularne beach barove, tako da će se natječaji za njih raspisivati za sljedeću godinu. Zbog iznimnog interesa, u plan natječaja su uvedene i tri nove lokacije za ugostiteljske sadržaje na Preluku, tako da će i one biti predmet natječaja“, kazala je pročelnica Malnar.
