Pobjeda Švicarca Neme na Euroviziji, koji se izjašnjava kao nebinarna osoba u Hrvatskoj je izazvala lavinu govora mržnje i neprimjerenih uvreda. Dečko u suknjici, bolestan je, treba u ludnicu, šta je ovo ni muško ni žensko. To su samo neki od komentara koje danas možete pročitati na Facebooku ili čuti u bilo kojem razgovoru
“Nisam razbio samo kod, već sam razbio i trofej, a slomio sam i palac”, rekao je Nemo, a pobjednik Eurovizije slomio je i hrvatski san. Uz to što sjajno pjeva, otvoreno govori o svojoj nebinarnosti. Ne osjeća se ni kao muško ni kao žensko. Kaže, ja sam samo Nemo. O tome pjeva i u svojoj pobjedničkoj pjesmi.
Dio teksta Nemove pjesme “The Code”:
“Otišao sam do pakla i natrag
Da nađem sebe na pravom putu
I razbio sam kod.”
Da se ne uklapa u društvene kalupe, odmalena je znao i Leonardo, rođeni Zagrepčanin danas je doktor znanosti i fizičar, a diplomirao je na Cambridgeu. Baš iz pobjedničke Švicarske, javio se za Direkt.
“Ne volim pretjerano reći da sam muškarac. Nego na sebe volim gledati kao na ljudsko biće koje se trudi biti dobrom osobom. Moj biološki spol jest muški. To su moje fizičke karakteristike, genetika, hormoni i tako dalje, a moj rod je ono što društvo i kultura očekuje od mene. Tako su mi govorili da sam prenježan i preosjećajan za muškarca ili da mi se ne mogu sviđati drugi muškarci i da je neprimjereno da kao muškarac lakiram nokte”, objašnjava LGBTQ osoba, Leonardo Pierobon.
Nokte lakira i Nemo, pa se Facebook brzo napunio raznim uvredama: kreten, psihijatrija, ružna djevojčica, boleština. Vrijeđaju ga kako se oblači i šminka, smetaju im potpetice, pišu da nije normalan kao da su svi zaboravili da su pete i šminku nosili i Mrle i Prlja.
“LGBT ljudi diljem cijele Europe navijali su za Baby Lasagnu. I s te strane rastužuje me također provala transfobije u hrvatskoj javnosti. Mislim da su ljudi razočarani jer Baby Lasagna nije pobijedio i sada traže krivca u potpuno nevinoj osobi koja nema veze s time”, dodaje Leonardo.
Da smo itekako nazadna nacija, smatra i predsjednik Udruge Dugine obitelji.
“Da se nadovežemo na Baby Lasagnu, vidimo da jako puno ljudi iseljava iz Hrvatske. I jest to zbog posla i bolje budućnosti, ali iseljavaju se jer i kao društvo idemo više nazad nego naprijed”, govori nam Daniel Martinović.
Naprijed zato već odavno gura Eurosong. Da su svi dobrodošli, pokazala je Dana International koja je davne 1998. hrabro priznala da je transrodna. Ortodoksni su Židovi tada Izraelku vrijeđali i osuđivali, ali njezina pobjeda bila je revolucija. Bio je to trenutak kada se pomalo konzervativno natjecanje pretvorilo u šareno ludilo i kič kakav danas poznajemo. Ne tako davne 2014. godine pobijedila je austrijska drag kraljica Conchita. Neki su se čudili ženi s bradom, protiv nje pisali peticije, ali Eurosong je postao mjesto gdje se LGBTQ zajednica osjeća dobrodošlo. Nemo je pak prvi nebinarni pobjednik, ali ne i natjecatelj; i Bambie Thug se predstavlja kao nebinarna osoba.
“Bilo je jako važno za mene jer sam za pravdu i mir”, rekla je irska predstavnica.
Glumica Demi Lovato i pjevač Sam Smith deklariraju se kao nebinarne osobe, kao i djeca Angeline Jolie i Charlize Theron. Zanimljivo je da Indijci koje se ne smatra previše progresivnima, nebinarne osobe gledaju kao svece. Nemina pobjeda velik je događaj za sve Europljane, smatra gay zajednica.
“Ovakve situacije kao što je bila pobjeda na Eurosongu, zapravo su dosta bitni jer ukazuju na vidljivost i prisustvo LGBTQ osoba u našem društvu. Da znamo da su one tu među nama, da postoje ne samo gejevi i lezbijke, nego i transrodne, nebinarne, biseksualne osobe”, objašnjava Daniel Martinović, predsjednik Udruge Dugine obitelji.
“Za zajednicu znači puno, međutim više žalosti. Razumijem da smo nesretni što nije pobijedio Baby Lasagna, ali me više zabrinjava pojava ne samo mržnje, nego i nasilje prema osoba koje su različite od nas. Dakle nebinarnim, trans osobama, interseksualnim osobama”, misli lektorica i aktivistica Rada Borić.
I dok se u engleskom jeziku nebinarne osobe oslovljavaju s they i them, naš jezik je nešto složeniji. Jer ako to prevedemo, dobivamo množinu muškog i ženskog, a ne nesvrstanog roda.
“Pravi odgovor je da osobu koja sebe ne vidi u binarnome svijetu, i želi se imenovati kao nebinarna, da tu osobu moramo pitati kojom zamjenicom želi da je se oslovi, ili će sama mijenjati, možda će kombinirati muški i ženski, možda i u srednjem rodu”, tvrdi Rada Borić.
“Imenica dijete je srednjeg roda i nama je savršeno prirodno reći moje dijete se razboljelo i nije išlo u školu. Ali srednji rod se može koristiti i za odrasle osobe. Pa tako možemo reći – svako ljudsko biće vrijedno je života u slobodi. Zato smatram da naš hrvatski jezik od davnina čuva jedno mjesto za nebinarne osobe, a to je srednji rod”, za kraj objašnjava Leonardo Pierobon, piše Danas.hr.
Počnimo ga i upotrebljavati, ali još važnije, počnimo i prihvaćati one koji su drukčiji od nas. Uostalom tko još gleda Eurosong, a zgražava se nad gejevima, nebinarnim ili transrodnim osobama!?
