U organizaciji Židovske općine Rijeka u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku otvorena je izložba Pravednici među narodima, autorice Branke Sömen koja je ujedno i koordinatorica izložbe Pravednici među narodima – Hrvatska.
Izložba Pravednici među narodima – Hrvatska priča priču o hrabrim građanima Hrvatske koji su živjeli pod nacističkim marionetskim ustaškim režimom i odupirali se fašističkom ugnjetavanju, riskirajući svoje živote kako bi spasili Židove od progona i stradanja. Naslov Pravednik među narodima dodjeljuje Yad Vashem u Jeruzalemu onima koji nisu Židovi, a riskirali su svoje živote kako bi spasili Židove tijekom holokausta. Posebno povjerenstvo na čelu sa sucem Vrhovnoga suda države Izrael dodjeljuje naslov svakomu od spasitelja, koji dobiva medalju i počasnu svjedodžbu, a njihova su imena ugravirana na zidovima u Vrtu pravednika.
Na otvorenju izložbe uvodnim su se riječima obratili riječki gradonačelnik Marko Filipović, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, predsjednik Židovske općine Rijeka Ranko Špigl, autorica izložbe Branka Sömen, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel, ravnatelj HKD-a na Sušaku Edvin Liverić – Bassani i Ivan Jelinek, sin Žuži Jelinek koja je zajedno sa svojim roditeljima spašena zahvaljujući Pravednicima Žarku i Borisu Dolinaru, a ovom je prigodom pročitano i pismo veleposlanika Izraela u Hrvatskoj NJ.E. Garyja Korena.
U sklopu ove izložbe predstavljeno je 58 pravednika iz Hrvatske, s pričama i njihovim fotografijama koje svjedoče o sudbinama gotovo 200 spašenih Židova.
„U teškim vremenima opće netolerancije u kojima i danas živimo, dobro je podsjetiti se na ozračje dobrote u najmračnijim vremenima hrvatske povijesti“, rekla je prilikom otvorenja izložbe njezina autorica Branka Sömen i dodala kako su Pravednici tihi heroji čovječnosti koje se rijetko spominje i o kojima se gotovo ništa ne zna. „Pravednici nisu pitali tko je to, koje je vjere, je li bogat ili siromašan. Bili su to ljudi koji su pružili pomoć svojim prijateljima, susjedima, kolegama, a često i slučajnim poznanicima. Važno je da prepoznamo te hrabre ljude, da učimo od njih, da se podsjetimo njihove plemenitosti“, rekla je Sömen.
Gradonačelnik Marko Filipović istaknuo je kako iz povijesne istine koju ova izložba prikazuje, puno toga možemo naučiti. „Oni najhrabriji među nama, bez obzira na povijesne okolnosti u kojima su se našli, pokazali su se kao ljudi velikog srca, jer njihovo je djelovanje u tom trenutku bilo pitanje nečijeg života ili smrti. I zato se s punim pijetetom trebamo sjetiti svih onih koji su riskirali vlastiti život u nimalo jednostavnim okolnostima. Kao društvo možemo puno naučiti od njih, važno je da budemo upoznati s njihovim djelima i zato pozivam građane da dođu pogledati izložbu u što većem broju“, rekao je Filipović.
Odlukom Izraelskoga parlamenta 1953. godine utemeljen je Muzej sjećanja na žrtve holokausta i junake otpora (Yad Vashem) u kojem se prikuplja dokumentacija, bilježi povijest, čuvaju uspomene i podsjetnik na život svake od šest milijuna žrtava te skupljaju podatci o pruženome otporu. 1963. godine u Yad Vashemu je utemeljena Komisija za proglašenje Pravednika među narodima s odlukom da Pravednikom može biti proglašena osoba nežidovskoga podrijetla koja je riskirala svoj život, slobodu i sigurnost kako bi od smrti i progonstva spasila jednu ili više osoba židovskoga podrijetla. Od uspostave Komisije za proglašenje Pravednika među narodima do 1. siječnja 2022. godine, Yad Vashem priznao je 28 217 muškaraca i žena iz 51 zemlje svijeta kao Pravednike među narodima. Među njima je i 130 pravednika iz Hrvatske.
