Udruga poslodavca u zdravstvu napominje da dug zdravstva nije novost, a stvara se godinama zbog preniske cijene zdravstvenih usluga koje HZZO plaća bolnicama
Nova odluka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prema kojoj se od 1. srpnja ove godine bolnicama za pružene zdravstvene usluge isplaćuje 90 posto iznosa unaprijed, a preostalih 10 posto tek po izvršenju, izazvala je burne reakcije u cijelom zdravstvenom sustavu.
Ravnatelji bolnica upozoravaju da ovakva mjera prijeti dodatnim financijskim urušavanjem sustava. Iako u načelu podržavaju model plaćanja prema izvršenim uslugama, upozoravaju da njegova primjena u postojećim uvjetima, bez prethodne najave i dogovora s bolničkim ustanovama, može izazvati niz negativnih posljedica. “Ova odluka dovest će do povećanja nepodmirenih obveza bolnica prema dobavljačima, dodatnog gomilanja dugova, potrebe za novim sanacijama, koje dugoročno ne rješavaju problem pravne nesigurnosti, s obzirom na kršenje postojećih ugovora”, poručuju ravnatelji okupljeni u Udruzi poslodavaca u zdravstvu.
HUBOL: Pacijenti su na udaru
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog novog modela financiranja HZZO-a. Upozoravaju da su bolnicama smanjeni mjesečni financijski limiti, što znači da mnoge ustanove ostaju bez potrebnih sredstava za osnovno poslovanje. “Nisu bolnice te koje su ‘u dugovima’, nego je sustav postavljen na nerealno niskim troškovima. Najveće posljedice ovih odluka snosit će pacijenti”, poručuju iz HUBOL-a.
Udruga se zalaže za sveobuhvatnu reformu koja uključuje plaćanje na temelju stvarno obavljenih usluga, realne cijene dijagnostike i terapija, kao i transparentno i odgovorno upravljanje javnim sredstvima.
“Ako bolnicama oduzimate sredstva za rad, time pacijentima uskraćujete pravo na liječenje. Pozivamo HZZO, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija da odmah započnu dijalog sa strukom i zdravstvenim ustanovama. Zdravlje nije trošak. Zdravlje je temelj sigurnosti društva”, poručila je predsjednica HUBOL-a, dr. Ivana Šmit.
Hrstić poziva na odgovornost
Ministarstvo zdravstva ističe kako odluka Upravnog vijeća HZZO-a o ugovaranju prema modelu 90/10 predstavlja povratak na način ugovaranja iz 2019. godine. Također, pozdravljaju inicijativu Udruge ravnatelja bolnica koji su se okupili kako bi raspravljali o financijskoj održivosti sustava.
Ministrica Irena Hrstić poručuje da je zajednički cilj svih strana odgovorno upravljanje, financijska stabilnost te kvaliteta zdravstvenih usluga na svim razinama. Pritom napominje da se HZZO-ova odluka odnosi na ugovaranje osnovnog limita, dok bolnice ostvaruju prihode i iz državnog proračuna te drugih izvora.
“Zbog toga je neprihvatljivo u javnosti stvarati dojam da će bolnice imati problema s isplatom plaća. Ministarstvo zdravstva vodi izravnu komunikaciju sa svakom bolničkom ustanovom i još jednom naglašavamo – cilj je jasan: precizno utvrditi stvarne uzroke financijske nestabilnosti i pronaći konkretna rješenja. Naglašavamo da nijedna bolnica neće ostati bez sredstava potrebnih za redovno funkcioniranje ili plaće, ali se očekuje veća odgovornost u upravljanju bolničkim financijama”, navodi se iz ureda ministrice Hrstić.
Model financiranja nije održiv
Udruga poslodavaca u zdravstvu za Danas.hr ističe kako dugovi u zdravstvenom sustavu nisu novost te se stvaraju godinama, a glavni razlog tome su preniski limiti i nedovoljna cijena koju HZZO plaća bolnicama za pružene usluge.
“Od 2000. do 2025. godine provedeno je sanacija u vrijednosti većoj od 4,5 milijardi eura. Takav način financiranja nije dugoročno održiv i zahtijeva promjene. Bolnice trebaju dobiti financijski stabilan model poslovanja, a odnos s HZZO-om mora se mijenjati – iz jednostranog u partnerski. Nužno je da bolnice sudjeluju u formiranju cijena svojih usluga te da im se osiguraju alati za upravljanje i puna odgovornost za rezultate poslovanja, ali unutar realnih financijskih okvira”, pojašnjavaju iz Udruge.
Dodaju kako vjeruju da će se u suradnji s Ministarstvom zdravstva doći do rješenja, a pritom ističu važnost predstojećeg sastanka s ministricom Irenom Hrstić. “Imamo dobru i otvorenu komunikaciju s ministricom koja, kao dugogodišnja uspješna ravnateljica, poznaje zdravstveni sustav iznutra. Uvjereni smo da će se, u okviru realnih mogućnosti i dostupnih sredstava, pronaći rješenje koje će omogućiti stabilno i odgovorno upravljanje bolnicama”, poručuju.
Bolnice u dugovima
Prema podacima koje je dostavila Udruga poslodavaca u zdravstvu, tijekom prvih pet mjeseci ove godine samo je sedam bolnica zabilježilo pozitivno poslovanje. Ukupni prihodi svih bolnica iznosili su 1.519.404.362 eura, dok su ukupni rashodi dosegnuli 1.728.675.513 eura.
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, bilježi se rast prihoda od 15 posto te rast rashoda od 10 posto. Unatoč tome, bolnice su u ovom razdoblju ostvarile ukupni gubitak od 209 milijuna eura, a mjesečno nastaje prosječno 42 milijuna eura novog duga.
Zaključno s 31. svibnja 2025., ukupne obveze iznose 2.153.088.661 eura, dok dospjele obveze za isto razdoblje iznose 640.098.775 eura.
Dugovi prema veledrogerijama
Ukupni dug bolnica prema veledrogerijama zaključno s 31. prosinca 2024. godine iznosio je 511.729.000 eura, dok je na dan 30. lipnja ove godine porastao na 635.330.000 eura. Tijekom lipnja 2025. u sustav je uplaćeno dodatnih 74,5 milijuna eura, no ukupni dug smanjen je tek za 32,6 milijuna eura, jer je u istom mjesecu nastao novi dug od 41,9 milijuna eura.
Podaci o dugovima veledrogerija prikupljeni su od strane Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Inače, rokovi plaćanja kliničkih bolnica kreću se između 180 i 240 dana, dok se kod općih bolnica kreću od 180 do 290 dana, prenosi Danas.hr.
