Bilo je to 1941. kada je Henry Ford napravio prototip automobila od konoplje, soje i pšenice, koji vozi na gorivo od konoplje, a NY Times je pisao da je deset puta izdržljiviji nego onaj od čelika. I evo nas, 84 godine kasnije, imamo prvi hrvatski automobil od konoplje
Soja je kultura bez koje se današnja poljoprivreda teško može zamisliti, a jednako je nezamjenjiva i u prehrani vegetarijanaca. Upravo ta biljka nekoć je bila nadahnuće Henryju Fordu, koji je od soje pokušavao osmisliti ne samo jela i napitke, već i – automobile.
Prije više od osam desetljeća, neposredno uoči Drugog svjetskog rata, javnosti je predstavljen automobil izrađen od soje, pšenice i konoplje. No, smrt Henryja Forda ubrzo nakon rata ugasila je i njegovu ideju o vozilima proizvedenima od mahunarki i žitarica.
Iz 1942. vraćamo se u sadašnjost – u 2025. – i novom vozilu, ovaj put ne od soje, već od konoplje. Za razliku od Fordovih pionirskih modela, današnji automobil pokreće električna energija, pa tako spaja suvremene tehnološke mogućnosti s odgovornošću prema okolišu.
Konoplja je tri puta čvršća od čelika
“Posljednjih godina stalno se govori o onečišćenju, o mikroplastici. O kemikalijama i plastičnom otpadu, pa sam pomislio – zašto ne bismo napravili cijeli automobil od konoplje. Budući da je izuzetno izdržljiva, konoplja je triput čvršća od čelika i istodobno triput lakša. Na jednom hektaru moguće je dobiti materijal dovoljan za okvirno stotinu takvih vozila”, objašnjava inovator Igor Kolovrat.
Riječ je o čeličnoj šasiji obloženoj panelima od konoplje – vozilu čiji izgled podsjeća na legendarne Mućke. Ugrađen je automatski mjenjač, servo volan i klima-uređaj, no maksimalna brzina mu ne prelazi 80 kilometara na sat. A da biste otvorili haubu, barem zasad – dobro je imati nokte.
Zanimljivo, poklopac motora može poslužiti i kao improvizirani šank. Mi smo, doduše, piće preskočili i odmah sjeli za volan kako bismo ga isprobali u vožnji.
Lagana i tiha vožnja
Vožnja ovim automobilom je ugodna i tiha zahvaljujući elektromotoru, no u Hrvatskoj ta prednost vjerojatno neće izazvati veliko oduševljenje jer je naša zemlja po broju registriranih električnih automobila pri dnu ljestvice u Europi – lošije stojimo čak i od nekih država Istočne Europe.
“Ljudi teško mijenjaju navike, poput odlaska na benzinsku pumpu, jednostavno ne žele te promjene. Bez obzira na moguće uštede koje bi im električni automobil donio. Fokusiraju se na ukupnu cijenu vozila, a ne na to koliko bi ih koštalo njegovo korištenje kroz pet ili deset godina”, pojašnjava Hrvoje Prpić iz Strujnog kruga.
Kad smo u auto salonu zatražili drugo mišljenje, ono je bilo gotovo identično prvom.
‘Ljudi su jako skeptični’
“Ljudi su i dalje prilično skeptični, ovaj tip vozila je tek treći ili četvrti izbor, jer cijena još uvijek nije učinila električni automobil primarnom opcijom. Kupci žele pouzdan, mali ili srednji auto koji je jeftiniji za održavanje, pristupačniji pri kupnji i lakše ga je kasnije prodati – a električni automobil to zasad još ne nudi”, istaknuo je Mario Primorac, direktor prodaje u autokući.
Ako se uz elektromotor doda i činjenica da je vozilo izrađeno od žitarica ili mahunarki, teško da će zadovoljiti očekivanja domaćih kupaca. Ipak, neobični automobili uvijek su postojali. Primjer je polovica Fiat Pande – talijanski izum koji je nedavno prikazan u spotu Tommyja Casha.
Stručnjaci potvrđuju da svaki automobil nađe svojeg kupca, a ovaj ‘auto na pola’ idealan je za specifične uvjete, poput otoka.
“Uzak, mali auto, prohodan, za otoke! To bi bilo za njih primjereno vozilo!”, jedan je od komentara. Neki ga vide u Plitvicama, a neki i u Splitu tijekom Ultra festivala. Za sada, obični građani ga teško mogu kupiti; njegova primarna namjena je dostava i oglašavanje, prenosi Danas.hr.
