Virio je lagano iz šljunka, što je zaintrigiralo mladog pronalazača. Počeo je otkopavati šljunak oko kljove te je izvadio vrijedan nalaz koji se već počeo ljuštiti
Vedran Zdelar (23) iz Novog Sela Podravskog, u Općini Mali Bukovec, strastveni je istraživač rukavaca stare Drave koje najradije obilazi kajakom, a pritom ga nerijetko iznenade otkrića ostataka životinja iz prapovijesti.
Tako je prošle godine, tijekom jedne od svojih avantura na starom toku rijeke, naišao na poseban nalaz – mamutov zub. Ove je pak godine, na desnoj obali starog toka Drave, nizvodno od HE Donja Dubrava, u šljunku opazio dio velike kljove, piše eMedjimurje. Budući da je djelomično virila iz tla, pobudila mu je znatiželju. Počeo je pažljivo uklanjati šljunak i uspio izvaditi komad kljove, koji se već počeo raspadati. Sa sobom je ponio i sve oljuštene dijelove kako bi ih sačuvao.
Profesor Miro Rašan i ovaj je nalaz, baš kao i prethodni, pokazao svom poznaniku, višem kustosu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, dr. sc. Draženu Japundžiću, koji je potvrdio da je riječ o dijelu mamutove kljove.
Prvi ovakav nalaz u kontinentalnoj Hrvatskoj
„Naišao sam na zanimljiv podatak – nekada se vjerovalo da su mamuti nestali zbog klimatskih promjena. No, novija istraživanja ukazuju da je širenje ljudske vrste imalo ključnu ulogu u njihovu izumiranju jer je došlo do povećane konkurencije za hranu. Mamuti su na ovim prostorima nestali prije oko 10 tisuća godina“, objašnjava Rašan.
Zdelar, čini se, ima poseban instinkt za dragocjene nalaze. Kada je pronašao mamutov zub, isprva je bio uvjeren da je riječ o kamenu. „U pijesku sam stao na nešto tvrdo. Predmet je imao neobičnu strukturu i izgledao je poput rebra, a bio je neobično težak“, prisjetio se tada.
Kako bi saznao što je zapravo pronašao, obratio se stručnjacima, a ubrzo je na eMeđimurju pročitao izjave profesora Rašana o sličnim otkrićima na tom području. Profesor se potom posavjetovao s kolegom iz Prirodoslovnog muzeja, koji je potvrdio da se radi o ostacima davno izumrle životinje iz razdoblja gornjeg pleistocena, visoke oko četiri metra i teške čak četiri tone, prenosi Danas.hr.
