Objava godišnjeg izvješća švedskog instituta V-Dem Institute ponovno je otvorila raspravu o stanju demokracije u Hrvatskoj. U fokusu su se našle ocjene prema kojima se Hrvatska, zajedno s još nekoliko europskih država, nalazi u procesu takozvane autokratizacije. Slične zaključke iznio je i Civil Liberties Union for Europe, što je dodatno pojačalo političke reakcije i podjele.
Vladajući su takve nalaze uglavnom odbacili ili ignorirali, dok ih je oporba iskoristila kao potvrdu svojih kritika na račun aktualne vlasti, prenosi Net.hr.
Kritike na račun stanja institucija
Među najčešće isticanim problemima navode se politički utjecaj na pravosuđe, pritisci na medije, slabljenje parlamenta te marginalizacija lokalne samouprave. Kritičari upozoravaju i na nepovoljne ekonomske trendove, poput visoke inflacije i slabijeg industrijskog udjela u gospodarstvu, koji dodatno utječu na percepciju kvalitete demokracije.
Politolog Dario Čepo smatra da se radi o kombinaciji društveno-ekonomskih razlika i slabljenja konsenzusa oko temeljnih demokratskih vrijednosti. Posebno ističe sve manju spremnost europskih institucija da aktivno štite demokratske standarde unutar Europske unije.
Europski kontekst i politički pomaci
Prema Čepi, problem se ne zadržava samo na nacionalnoj razini. Upozorava na širi europski trend u kojem stranke desnog centra sve češće surađuju s radikalnijim političkim opcijama. Kao važan faktor navodi djelovanje European People’s Party, za koju tvrdi da prioritet daje očuvanju političke moći.
U takvom okruženju, dodaje, nacionalnim političkim elitama šalje se poruka da mogu djelovati bez ozbiljnijih posljedica, što dugoročno slabi mehanizme kontrole i ravnoteže.
Apatija građana i slabljenje povjerenja
Jedan od ključnih problema, prema ovom viđenju, jest i sve izraženije nepovjerenje građana prema institucijama. To dovodi do povlačenja iz političkog života i osjećaja da pojedinci nemaju stvaran utjecaj na procese odlučivanja.
Takva apatija dodatno otežava obranu demokratskih standarda, osobito u državama koje se i inače smatraju demokratski manje konsolidiranima.
Kritike na račun međunarodnih ocjena
S druge strane, filozof Boris Buden upozorava da same metode kojima međunarodne organizacije procjenjuju demokraciju nisu bez problema. Smatra da su takvi modeli često ideološki obojeni te da pojednostavljuju kompleksne političke realnosti različitih zemalja.
Posebno kritizira ideju da se politički sustavi diljem svijeta mogu jednostavno uspoređivati, ističući da takvi pristupi zanemaruju povijesne, ekonomske i društvene specifičnosti pojedinih država.
Između upozorenja i relativizacije
Iako se mišljenja stručnjaka razlikuju, zajednički je zaključak da određene slabosti hrvatskog demokratskog sustava postoje. Međutim, ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri međunarodne analize precizno odražavaju stvarno stanje, a u kojoj su mjeri dio šireg političkog i ideološkog okvira.
Rasprava o demokraciji u Hrvatskoj tako se nastavlja između upozorenja na potencijalne autoritarne tendencije i kritika onih koji takve procjene dovode u pitanje.
