Slovenska vlada nedavno je usvojila zakon koji propisuje obaveznu isplatu zimskog bonusa svim zaposlenima – svojevrsnu božićnicu od 639 eura, oslobođenu poreza. Poslodavci koji se suočavaju s problemima likvidnosti moći će, prema novim pravilima, bonus isplatiti do kraja ožujka iduće godine.
Tvrtke koje posluju s gubitkom imat će mogućnost isplate simbolične božićnice u visini osmine minimalne plaće, odnosno oko 160 eura, pod uvjetom da ne isplaćuju dividende ni bonuse članovima uprave.
Da bi se takva praksa primijenila i u Hrvatskoj, radnici bi, prema izračunima, mogli očekivati bonus od oko 500 eura – no domaći ekonomisti ističu da je takav scenarij zasad nerealan.
Ekonomski analitičar Petar Vušković objašnjava da božićnica u svojoj biti nije zakonska obveza, nego dobrovoljni čin poslodavca. „To je nagrada ili znak zahvalnosti zaposlenicima. Kada bi bila propisana zakonom, izgubila bi taj karakter i pretvorila se u 13. plaću“, kaže Vušković.
Slično smatra i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, koji napominje da bi takva mjera u Hrvatskoj bila moguća samo uz dogovor države i poslodavaca. „Država bi trebala osloboditi božićnice poreza kako bi poslodavcima dala poticaj za isplatu. Inače to nema smisla“, istaknuo je.
Slovenski model
U Sloveniji su se već pojavila upozorenja na visoke troškove koje će nova mjera izazvati. Prema izračunima tamošnjeg ministarstva, samo isplate u javnom sektoru državu će stajati oko 118 milijuna eura, dok bi zbog poreznih olakšica dugoročni gubitak javnih prihoda mogao dosegnuti 372 milijuna eura.
Vušković smatra da bi slična odluka u Hrvatskoj izazvala otpor poslodavaca: „Nisu sve tvrtke u istoj poziciji. Za firmu sa 50 zaposlenih, božićnice od 500 eura znače dodatnih 25 tisuća eura troška. To bi za mnoge bilo neodrživo.“
Jurčić dodaje da ni svi poslodavci trenutno ne mogu isplatiti ni minimalne plaće, pa bi obavezne božićnice za njih bile dodatno opterećenje.
Osim toga, Vušković upozorava i na inflacijski rizik: „Naglo povećanje potrošnje krajem godine dovelo bi do rasta cijena. Državi bi to donijelo više prihoda od PDV-a, ali bi dodatno smanjilo realnu kupovnu moć građana.“
Na pitanje zašto Slovenija može, a Hrvatska ne, Jurčić kaže da je susjedna zemlja jednostavno gospodarski stabilnija. „Slovenija ima veći BDP, ravnomjerniji razvoj i manju ovisnost o stranim radnicima. Zadržali su industriju i u manjim gradovima, pa su smanjili troškove urbanizacije. U tom su smislu barem 50 posto ispred nas.“
Vušković zaključuje da bi slovenski model u konačnici mogao dovesti do podjela i među slovenskim poslodavcima: „Neki će moći isplatiti puni bonus, neki neće – pa će sve opet doći na staro. Više se čini da je ova odluka politički potez, osmišljen da pridobije naklonost birača,“ piše Net.hr.
