Nova epizoda true crime dokumentarnog serijala ‘Dosje Jarak’ donosi ‘Pljačku stoljeća’ – priču o jednoj od najvećih krađa na ovim prostorima.
Godinama je Aleksandar Milles krao najvrijednije knjige iz zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a oko njegova imena kružile su brojne teorije zavjere. Andrija Jarak i Dario Todorović donose niz novih detalja koji polako otkrivaju mozaik ove neviđene pljačke.
Najveća krađa kulturnih dobara u Hrvatskoj dogodila se osamdesetih godina 20. stoljeća i trajala je dugi niz godina. Mozak cijele operacije bio je Aleksandar Milles, ekscentrični mladić koji je dragocjene knjige iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu neprimjetno iznosio i potom ih prodavao diljem Europe i svijeta.
„Zločin prema kulturi i arteriji hrvatske baštine što Nacionalna i sveučilišna knjižnica jest, itekako zaslužuje pozornost. Nevjerojatno je tužno i ostavlja bez teksta što je sve činio mozak ove operacije Aleksandar Miles. Godinama u kontinuitetu iznosio je iz te zgrade nevjerojatno vrijedne primjerke najstarije građe. Intrigantno mi je bilo upoznati psihološki profil čovjeka koji uglađeno i mirno u stilu intelektualca ulazi u hram kulture, a van izlazi kao lopov. Nevjerojatno“, rekao je Andrija Jarak, objašnjavajući zašto je sa suautorom odlučio jednu epizodu „Dosjea Jarak“ posvetiti i krađi građe iz NSB-a.
Dario Todorović ističe da je riječ o pravoj filmskoj priči: „Vjerujem da će gledatelji gledati jednu od najboljih epizoda ‘Dosjea Jarak’ dosad, vrlo rado bih gledao ovu priču i temu i da se ne radi o priči iz Hrvatske. Nitko tko je pogleda neće požaliti, naprotiv“.
Procijenjena šteta nastala tijekom godina krađe iznosila je tada milijun i pol njemačkih maraka, no Todorović naglašava da je riječ o nenadoknadivoj vrijednosti. „To su unikatne knjige stare četiristo, petsto godina… Šteta je nemjerljiva i nenadoknadiva“, dodaje Dario.
‘Epizoda je u rangu najskupljih svjetskih produkcija’
Više tjedana ekipa „Dosjea Jarak“ istraživala je Millesov zločin, prikupljajući informacije od brojnih sugovornika koji su otkrili dosad nepoznate detalje, što je posebno zanimljivo s obzirom na brojne teorije zavjere koje se vežu uz Millesa.
„Vrtjele su se i tada teorije zavjere – da je Milles sotonist, dio kulta, a on je bio ekscentrik i volio je pozornost, sam je o sebi širio mit. Bio je čudan, iznimno inteligentan, rekao je da je želio zapaliti Metropolitanu, višestoljetnu biblioteku Zagrebačke nadbiskupije i uništiti bilo kakav trag o kršćanskim korijenima Hrvatske. Već takva izjava bila je dovoljna da zaintrigira ljude“, otkriva Todorović.
Andrija Jarak dodaje da teorija zavjere uvijek ima, no ne pridaje im preveliku pažnju: „Ne pridajem im puno pozornosti jer tu bude svega, a koliko su neke od njih važne za ovaj slučaj, doznat će gledatelji na platformi Voyo 20. studenoga“.
Najveći interes istraživača bio je psihološki profil Millesa i operativni dio njegovog zločina. „Iz NSK nije lako iznijeti ni šibicu, a ne toliko vrijedne primjerke. Bilo nam je važno i kako ćemo cijelu priču pokazati, kakva će slika biti. No, tu nam je pomogao ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura koji nam je omogućio da okom kamere uđemo tamo gdje gotovo nitko ne ulazi. Dosje donosi ekskluzivu najljepše slike i jedva čekam da to gledatelji vide. Uvijek brinemo o svemu, ali ovoga puta stvarno smo na najvišoj mogućoj razini za ovu temu“, kaže Jarak.
Todorović ističe visoku produkcijsku razinu epizode i težinu Millesovih djela: „Epizoda je u rangu najskupljih svjetskih produkcija. Posljedice Millesovih djela su nemjerljive, nađen je tek mali komadić svega što je ukrao. Atlasi, karte, rukopisi prodavani su u Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Engleskoj, pitanje je gdje se nalaze ta djela koja su od iznimne važnosti za hrvatsku kulturu. Posljedice svega pamtit će se još jako, jako dugo“, prenosi Danas.hr.
