Europski parlament dao je zeleno svjetlo novom paketu pravila kojima se prvi put na razini Europske unije sustavno uređuje dobrobit pasa i mačaka. Cilj je, kako ističu iz Bruxellesa, stati na kraj zlostavljanju, nereguliranom uzgoju i sivoj zoni trgovine kućnim ljubimcima koja posljednjih godina rapidno raste.
Jedna od ključnih novosti je obvezno mikročipiranje i registracija svih pasa i mačaka koji se drže u EU-u, uključujući i one u privatnom vlasništvu. Podaci će se voditi u međusobno povezanim nacionalnim bazama, što bi trebalo omogućiti bolju sljedivost životinja i spriječiti ilegalnu prodaju. Ipak, prijelazno razdoblje je dugotrajno – uzgajivači, prodavači i skloništa imat će četiri godine za prilagodbu, dok će se obveza za vlasnike uvoditi postupno, kroz deset godina za pse i čak petnaest za mačke.
Nova uredba donosi i niz zabrana koje se odnose na postupanje prema životinjama. Bit će zabranjeno vezivanje pasa i mačaka za objekte, osim u iznimnim situacijama poput liječenja. Također se ukida praksa korištenja opasnih ogrlica poput davilica bez sigurnosnih mehanizama i onih s bodljama.
Značajne promjene odnose se i na uzgoj. Strogo se zabranjuje parenje bliskih srodnika, uključujući roditelje i potomke, braću i sestre te slične kombinacije koje povećavaju rizik od genetskih bolesti. Osim toga, više neće biti dopušten uzgoj životinja s ekstremnim fizičkim karakteristikama koje im narušavaju zdravlje i kvalitetu života.
U fokusu je i međunarodna trgovina. Psi i mačke koji dolaze iz zemalja izvan EU-a radi prodaje morat će biti mikročipirani prije ulaska te potom registrirani u jednoj od nacionalnih baza. Pravila se pooštravaju i za nekomercijalni unos životinja, kako bi se spriječilo da se takav status koristi kao paravan za kasniju prodaju. Vlasnici koji putuju u EU morat će unaprijed prijaviti mikročipirane ljubimce, najmanje pet radnih dana prije dolaska.
Izvjestiteljica u Europskom parlamentu Veronika Vrecionová poručila je da nova regulativa jasno postavlja granicu između odgovornog vlasništva i iskorištavanja životinja u komercijalne svrhe. Naglasila je kako se kućni ljubimci moraju tretirati kao članovi obitelji, a ne roba.
Podaci pokazuju da gotovo polovica građana Europske unije ima kućnog ljubimca, dok velika većina smatra da njihova zaštita treba biti bolja. U Hrvatskoj taj stav dijeli čak 83 posto građana. Tržište pasa i mačaka procjenjuje se na oko 1,3 milijarde eura godišnje, a sve veći dio trgovine odvija se putem interneta, što dodatno otežava nadzor.
Iako je parlamentarna procedura završena, zakon još mora formalno potvrditi Vijeće EU-a. Tek nakon toga započet će njegovo postupno stupanje na snagu diljem država članica.
