Prošle godine u ugovornim ordinacijama dentalne medicine ugrađeno ih je nešto više od 2500
Od redovitih pregleda do uklanjanja kamenca – Tino Njegovec iz Zagreba bez odgađanja brine o zdravlju zubi. Crne plombe, kaže, u njegovoj obitelji ne postoje.
„Idem redovito, barem jednom godišnje i nemam crne plombe. Mama, tata, deda, baka, sestra – nitko ih nema. Svi volimo bijele“, kaže Tino za RTL Danas.
Već se godinama sve rjeđe koristi
Dentalni amalgam, poznat i kao crna plomba, već se godinama sve rjeđe koristi. Prošle godine u ugovornim ordinacijama dentalne medicine ugrađeno ih je nešto više od 2500, a taj je broj u stalnom padu – potvrđuju iz HZZO-a. U pojedinim ordinacijama ugrađuje se tek jedna na mjesec.
„Uglavnom su razlozi financijske prirode. Amalgam nije štetan za ljude jer je živa vezana za metale u materijalu. Koristi se više od 100 godina i postoji velik broj studija koje potvrđuju da nije štetan“, objašnjava dr. Goran Žurić, doktor dentalne medicine i specijalist parodontologije.
Iako nije opasan ni štetan za pacijente, dentalni amalgam jest štetan za okoliš. Upravo je to glavni razlog EU Direktive kojom se predviđa njegovo postupno ukidanje.
Iz Hrvatske komore dentalne medicine poručuju kako je amalgam siguran terapijski materijal, ali da će se, u suradnji s Ministarstvom zdravstva, raditi na njegovu postupnom ukidanju u skladu s europskim propisima.
Postoje i pacijenti koji izričito žele tamne
U nekim ordinacijama zadnja crna plomba ugrađena je prije više od pola godine, no i dalje se često susreću prilikom pregleda.
„Ima ih dosta, tamnih ispuna ima puno. Uglavnom kod starijih pacijenata“, kaže dr. Danijela Danolić, doktorica dentalne medicine.
Izuzeće od EU Direktive na snazi je do srpnja ove godine. Nakon toga zabranjuje se uvoz i proizvodnja amalgama, osim u slučajevima jasno utvrđenih medicinskih indikacija.
„To su, primjerice, teže otvaranje usta ili situacije kada nije moguće dugo održati suho radno polje, što je nužno za novije materijale. Postoje i pacijenti koji izričito žele tamne ispune jer su zadovoljni njima i imaju ih godinama“, objašnjava dr. Danolić.
Pacijenti koji se sada odluče za bijele ispune trenutačno ih plaćaju između 50 i 70 eura. No, to bi se uskoro trebalo promijeniti.
„Pregovori još traju. Trenutačno su amalgamske plombe u košarici HZZO-a od četvorke nadalje. Prijedlog je da neka vrsta bijelog materijala bude dostupna za sve zube, ali sve ovisi o kvaliteti materijala i, na kraju, o financiranju“, kaže dr. Žurić.
Procjena Ministarstva zdravstva je da će nove ispune državu godišnje stajati između 10 i 12 milijuna eura. Koji će materijali u potpunosti zamijeniti amalgam još se dogovara.
Iz HZZO-a poručuju kako će sve osigurane osobe koje su do sada imale pravo na amalgamske ispune, isto to pravo ostvarivati i za nove zamjenske materijale, na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.
Procjenjuje se da se u Europi svake godine u okoliš odloži oko 40 tona žive, velikim dijelom upravo putem crnih plombi. Cilj Europske unije je njihova potpuna zabrana do 2030. godine, piše Net.hr.
