U Libanon smo najviše izvozili živa goveda i duhan, u Saudijsku Arabiju drvo, montažne kuće i pekarske proizvode, a u Ujedinjene Arapske Emirate drvo, duhan i električne transformatore
Više od 60 posto junica plasira se na tržište Bliskog istoka. Njihov vlasnik već gotovo pedeset godina organizira izvoz brodovima prema Libiji, Libanonu i Egiptu. No, zbog trenutačnih sukoba u toj regiji, sljedeća isporuka sada je pod velikim znakom pitanja. Toni Raič iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef kaže:
“Imamo za 9. sljedeći tjedan najavljen jedan brod, vidjet ćemo hoće li biti pomaknut utovar. Uvjeren sam da će se, ako je ikako moguće, i dalje odvijati suradnja”.
S istom neizvjesnošću suočavaju se i ostali uzgajivači iz Udruge Baby Beef, a rasplet situacije očekuje se do kraja tjedna.
Problemi su zahvatili i drvnu industriju, gdje su mnogim proizvođačima zaustavljene pošiljke. Ivić Pašalić, predsjednik HUP – Udruge drvne i papirne industrije, ističe:
“Čitav niz kolega suočen je s problemima, a zatvaranje Sueskog kanala također produžuje transport za Kinu što znači povećanje troškova, kašnjenje isporuka i nemogućnost održavanja likvidnosti. Ovo sve može ozbiljno uzdrmati stabilnost drvne industrije.”
U riziku je oko 40 posto proizvođača, a ako se sukobi nastave, između 12 i 15 tisuća radnih mjesta u drvnoj industriji moglo bi biti ugroženo.
Od izvoza zaradili 305 milijuna dolara
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je tijekom 2024. godine od izvoza u zemlje Bliskog istoka ostvarila prihod od 305 milijuna dolara. U Libanon su se najviše plasirala živa goveda i duhan, u Saudijsku Arabiju drvo, montažne kuće i pekarski proizvodi, dok su u Ujedinjene Arapske Emirate najviše izvoženi drvo, duhan i električni transformatori.
Zabrinutost zbog produbljivanja krize izražavaju i u Končaru, gdje su na tržištu Bliskog istoka ugovoreni poslovi vrijedni 55 milijuna eura, što predstavlja oko dva posto ukupnog poslovanja kompanije.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, napominje:
“Moramo govoriti o indirektnim utjecajima koji će povući cijene nafte i plina, utjecati na inflatorna kretanja i poremećaje dobavnih pravaca”.
U Glasu poduzetnika upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao pogoditi i druge sektore, među kojima je i metaloprerađivačka industrija. Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika, ističe:
“Puno veći gubitak bi mogla osjetiti metaloprerađivačka industrija koja izvozi za Njemačku jer ako Nijemci ne mogu izvoziti i dođe do pada potražnje, naši izvoznici mogli bi imati velikih problema”.
Daljnji razvoj situacije na tržištu ovisit će o trajanju sukoba, a koliko će on potrajati, u ovom trenutku nitko ne može sa sigurnošću reći, prenosi Danas.hr.
