U ovom stoljeću čak 14 zemalja odustalo je od pomicanja sata. I Europska unija pokušala je stati na kraj toj praksi
Još prije više od stoljeća, u vrijeme Prvog svjetskog rata, Njemačka i Austro-Ugarska prve su uvele pomicanje sata s ciljem uštede energije i boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla, a ubrzo su taj primjer slijedile i druge zemlje. Danas ta promjena, osim potencijalnih ušteda, nekima znači i povećan opseg posla.
Urar Dalibor Lebarović ističe da su dani oko promjene vremena za njega najzahtjevniji u godini. “Nama je to dva puta godišnje zanimljiv vikend, odnosno tamo od četvrtka-petka pa do ponedjeljka utorka. Moram obići sve satove jer se može dogoditi da neki pokazuje krivi datum ili da se nešto pokvarilo. Sve treba provjeriti”, kaže.
Iako se većina satova danas automatski prilagođava, još uvijek ih ima mnogo koje je potrebno ručno podesiti. No, i ta promjena od samo jednog sata ima utjecaj na ljude.
‘To nije samo pomicanje kazaljki’
Specijalistica neurologije Ana Sruk ističe da pomicanje sata narušava bioritam. “To nije samo pomicanje kazaljki. Time remetimo naš unutarnji ritam koji regulira san, metabolizam, raspoloženje i krvni tlak. Mnogi će idućih dana osjećati simptome poput mini jet laga”, poručuje.
Promjenu ne osjećaju samo ljudi, već i životinje. Na gospodarstvu obitelji Strapač, koja se bavi proizvodnjom mlijeka, krave se također moraju prilagoditi novom rasporedu.
“Treba im otprilike tjedan dana i tada daju manje mlijeka“, kaže proizvođač Mario Strapač. “Sat ide naprijed pa mužnja dolazi ranije nego što su navikle. Pokušavamo im olakšati koliko možemo”, dodaje.
Od pomicanje sata odustalo 14 zemalja
U ovom stoljeću čak 14 država odlučilo je ukinuti pomicanje sata, a među europskim zemljama koje su to učinile nalaze se Island, Rusija i Turska. I Europska unija nastojala je prekinuti tu praksu.
Istraživanja su pokazala da su energetske uštede vrlo male, dok su negativni učinci na zdravlje sve vidljiviji. U anketi Europske komisije sudjelovalo je više od 4,5 milijuna građana, a njih čak 84 posto izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata.
Međutim, problem se pojavio kada je trebalo odlučiti hoće li se trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Pomicanje za pola sata
Eurozastupnik Tomislav Sokol smatra da jedinstveno rješenje nije lako postići.
“Postoje argumenti za obje opcije. Južne zemlje koje ovise o turizmu možda bi radije ljetno računanje vremena, ali teško je postići konsenzus”, kaže Sokol.
Dodatni prijedlog ponudila je eurozastupnica Biljana Borzan. “Predlagala sam kompromis – pomicanje za pola sata. No, ta je ideja pala u drugi plan jer su druge teme postale prioritet”, rekla je.
Podjele među državama
Među državama članicama postoje jasna razilaženja – Francuska i Poljska zalagale su se za trajno ljetno računanje vremena, dok su Finska i Nizozemska bile sklonije zimskom. Da je odluka tada bila donesena, mogle su nastati i neobične situacije, poput one u kojoj bi Hrvatska i Slovenija, unatoč susjedstvu, završile u različitim vremenskim zonama.
Pomicanje sata ima utjecaj i na svakodnevni život građana – od načina obračuna električne energije do zdravlja. Liječnici upozoravaju na blago povećanje broja srčanih i moždanih udara, kao i prometnih nesreća u danima nakon promjene vremena.
Iako je kroz povijest više puta ukidana pa ponovno vraćana, praksa pomicanja sata i dalje se primjenjuje. Sve dok Europa ne postigne konačan dogovor – koji zasad još nije na vidiku, prenosi Danas.hr.
