U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke ćemo u 3 sata ujutro pomaknuti jedan sat unatrag, na 2 sata, što znači da ćemo moći spavati sat dulje. No, iako mnogima dodatni sat sna zvuči primamljivo, promjena vremena može utjecati na naš biološki ritam, kvalitetu spavanja i raspoloženje.
Pred nama je još jedno pomicanje kazaljki i povratak na zimsko računanje vremena. U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, u 3 sata ujutro satove pomičemo jedan sat unatrag, na 2 sata.
Iako nam ova promjena donosi dodatni sat sna, istodobno nas očekuju raniji zalasci sunca i sve kraći dani.
Praksa pomicanja kazaljki traje već više od stotinu godina, a prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena bila je Njemačka 1916. godine.
Cilj je bio praktičan – boljim iskorištavanjem dnevnog svjetla tijekom proljeća i ljeta nastojalo se smanjiti potrošnju goriva za grijanje i rasvjetu tijekom Prvog svjetskog rata.
Tijekom vremena pomicanje sata postalo je predmet brojnih rasprava. Dok jedni smatraju da takva praksa omogućuje bolje iskorištavanje dnevnog svjetla, drugi upozoravaju na moguće negativne posljedice za zdravlje.
Promjena sata može poremetiti biološki ritam
Iako je riječ o samo jednom satu, stručnjaci upozoravaju da promjena vremena može utjecati na naš unutarnji biološki sat, odnosno cirkadijalni ritam.
Kako piše Tom’s Guide., učinci mogu nalikovati blažem obliku poremećaja spavanja koji nastaje nakon putovanja kroz različite vremenske zone, poznatom kao jet lag.
„Sat vremena možda ne djeluje kao velika promjena, ali naša tijela ne funkcioniraju prema zidnom satu. Naviknemo se na to da se budimo, jedemo, opuštamo i odlazimo na spavanje u određeno vrijeme. Kada se to iznenada promijeni, može proći neko vrijeme dok to naš unutarnji tjelesni sat ne sustigne”, objasnila je dr. Zoe Williams, liječnica obiteljske medicine u britanskom zdravstvenom sustavu NHS.
Dodala je kako neki ljudi nakon pomicanja sata mogu osjećati umor ranije navečer, buditi se ranije ujutro ili primijetiti pad energije i koncentracije.
Prilagodbu dodatno otežava činjenica da s prelaskom na zimsko računanje vremena mrak nastupa ranije, što također može utjecati na budnost i raspoloženje.
Raniji mrak potiče proizvodnju melatonina
Promjena količine dnevne svjetlosti važna je za regulaciju našeg biološkog ritma.
Ako smo navikli na sunčevu svjetlost tijekom kasnog poslijepodneva, raniji dolazak mraka može poremetiti osjećaj za doba dana i uobičajeni raspored aktivnosti.
„Kada se satovi pomaknu unatrag, raniji dolazak mraka može potaknuti tijelo na proizvodnju melatonina, zbog čega biste se mogli osjećati pospano ranije nego inače. Ta promjena može dovesti do osjećaja unutarnje neuravnoteženosti dok se tijelo prilagođava novom rasporedu”, objasnio je dr. Tim Mercer, liječnik opće prakse u britanskom NHS-u.
Melatonin je hormon koji sudjeluje u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti, a njegova proizvodnja povezana je s izmjenom svjetlosti i tame.
Ipak, dr. Mercer napominje da se mnogi ljudi relativno lako prilagođavaju jesenskom pomicanju sata.
„To je prilagodba s kojom se mnogi ljudi dobro nose. Budući da se pomicanje sata događa u nedjelju, to nam može olakšati povratak na posao u ponedjeljak”, istaknuo je.
Tko treba posebno pripaziti na promjenu vremena?
Pomicanje kazaljki odvija se tijekom noći kako bi se što manje poremetile svakodnevne aktivnosti.
Većina građana promjenu će prespavati, a pametni telefoni, računala i drugi uređaji povezani s internetom u pravilu će automatski prilagoditi vrijeme.
Ipak, posebnu pozornost trebaju obratiti osobe koje rade u noćnim smjenama, dežurne službe te svi koji tijekom noći putuju ili imaju unaprijed dogovorene obveze.
Za one koji teže podnose promjene ritma spavanja stručnjaci preporučuju održavanje što pravilnijeg rasporeda odlaska na počinak i buđenja te boravak na dnevnom svjetlu.
Jesensko pomicanje sata tako će nam donijeti jedan sat sna više, ali i podsjetiti da se naš organizam ne prilagođava uvijek jednako brzo kao kazaljke na satu, prenosi Net.hr.
