U izvješću za 2026. godinu, koje ima oko 800 stranica, navodi se i da se demokratski standardi pogoršavaju u još šest država članica – fokus na stanje u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija te sustavu kontrole i ravnoteže u društvu
Hrvatska je svrstana među države koje, kako se navodi, “dosljedno i namjerno” narušavaju vladavinu prava, stoji u najnovijem izvješću Unije za građanske slobode za Europu. Prema analizi organizacije Liberties, nalazi se u skupini tzv. „rastavljača“ (dismantlers), zajedno s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom.
U izvješću se kao glavni problemi ističu raširena korupcija, nedostatak odgovornosti u velikim aferama, slaba neovisnost pravosuđa te netransparentni postupci javne nabave. Također se upozorava na ograničenu slobodu medija i slabljenje neovisnih institucija, kao i na porast ekstremizma i korištenje ustaških simbola. Liberties naglašava da je riječ o nevladinoj organizaciji koja okuplja mrežu više od 40 organizacija iz 21 države članice EU-a, a zaključci se temelje na prikupljenim dokazima iz tih zemalja.
U izvješću za 2026. godinu, koje obuhvaća oko 800 stranica, navodi se i da se demokratski standardi pogoršavaju u još šest članica EU-a. Analiza se usredotočuje na stanje pravosuđa, borbu protiv korupcije, slobodu medija te funkcioniranje sustava kontrole i ravnoteže u društvu.
Kako stoji Hrvatska?
Prema izvješću Unije za građanske slobode za Europu, u Hrvatskoj tijekom 2025. godine nije ostvaren napredak u ključnim segmentima vladavine prava. “Nakon parlamentarnih izbora 2024. godine, koalicija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Domovinskog pokreta, krajnje desne stranke, drži parlamentarnu većinu i formira vladu. Stoga su se određeni problemi vidljivi u posljednja dva mandata hrvatske vlade, koju je predvodio Andrej Plenković, nastavili u tom razdoblju, dok je došlo do ozbiljnih nazadovanja u nekoliko područja”, navodi se u izvješću.
U dokumentu se također upozorava na povećanu javnu upotrebu pozdrava ‘za dom spremni’ i ustaških simbola, uključujući i događaje na kojima su sudjelovali pojedini ministri i saborski zastupnici. Ističe se da, iako je taj pozdrav proglašen neustavnim, niži sudovi u nekim slučajevima oslobađaju pojedince pozivajući se na “neobvezujuće političke dokumente ili nepostojeće zakonske iznimke”. Takva praksa, uz političku podršku, prema izvješću doprinosi relativizaciji tog pitanja u javnosti.
“Javno povjerenje u pravosuđe ostalo je nisko, a nisu poduzeti ozbiljni koraci za vraćanje povjerenja i rješavanje glavnih problema u pravosuđu”, napisali su, uz upozorenje na izostanak konkretnih mjera za rješavanje ključnih izazova. Također se navodi ograničen napredak u borbi protiv korupcije, uz trajne slabosti u neovisnosti pravosuđa i radu tužiteljstva.
Neuspjeh Europske komisije
U izvješću se dodatno ističe da i dalje postoje manjkavosti u transparentnosti lobiranja i postupaka javne nabave, dok „slučajevi korupcije visokog profila nastavljaju bez vidljive odgovornosti, potkopavajući povjerenje javnosti“. Liberties upozorava i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, navodeći da politički pritisci, napadi na novinare i strukturni problemi i dalje ograničavaju rad medija, a ključne preporuke vezane uz transparentnost državnog oglašavanja i zaštitu od SLAPP tužbi nisu provedene.
“Naš član u Hrvatskoj ističe neuspjeh Komisije da izda preporuku o političkom pritisku i financijskom uplitanju u medijski sektor. U Hrvatskoj se politički pritisak vršio dodjeljivanjem i povlačenjem javnog financiranja i subvencija, uključujući financiranje manjinskih i kritičkih medija”, dodaje se u izvješću.
Također se navodi da su neovisne institucije, uključujući pučku pravobraniteljicu, stavljene u podređen položaj, a rasprave o njihovim izvješćima u Saboru često se odvijaju s velikim vremenskim odmakom.
Uz to, ističe se da organizacije civilnog društva djeluju u otežanim okolnostima, suočene s nedostatkom financijskih sredstava, ograničenim utjecajem na procese donošenja odluka te izloženošću kampanjama blaćenja. Javne konzultacije, kako se navodi, često su kratke ili se u potpunosti zaobilaze, dok nacionalni plan za razvoj civilnog društva nije donesen već deset godina.
Ograničen pristup Trgu svetog Marka
U izvješću se dodatno ističe da i dalje postoje manjkavosti u transparentnosti lobiranja i postupaka javne nabave, dok „slučajevi korupcije visokog profila nastavljaju bez vidljive odgovornosti, potkopavajući povjerenje javnosti“. Liberties upozorava i na pogoršanje stanja medijskih sloboda, navodeći da politički pritisci, napadi na novinare i strukturni problemi i dalje ograničavaju rad medija, a ključne preporuke vezane uz transparentnost državnog oglašavanja i zaštitu od SLAPP tužbi nisu provedene.
“Naš član u Hrvatskoj ističe neuspjeh Komisije da izda preporuku o političkom pritisku i financijskom uplitanju u medijski sektor. U Hrvatskoj se politički pritisak vršio dodjeljivanjem i povlačenjem javnog financiranja i subvencija, uključujući financiranje manjinskih i kritičkih medija”, dodaje se u izvješću.
Također se navodi da su neovisne institucije, uključujući pučku pravobraniteljicu, stavljene u podređen položaj, a rasprave o njihovim izvješćima u Saboru često se odvijaju s velikim vremenskim odmakom.
Uz to, ističe se da organizacije civilnog društva djeluju u otežanim okolnostima, suočene s nedostatkom financijskih sredstava, ograničenim utjecajem na procese donošenja odluka te izloženošću kampanjama blaćenja.
Kako stoje druge države?
Prema izvješću, u Slovačkoj je zabilježeno pogoršanje u svim promatranim područjima tijekom mandata vlade premijera Roberta Fica. Slični negativni trendovi ističu se i u Bugarskoj, dok Mađarska pod vodstvom Viktora Orbána nastavlja donositi restriktivne zakone bez promjena u političkom smjeru.
Kao zemlje u kojima je došlo do djelomičnog nazadovanja izdvajaju se Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska, navodi The Guardian.
Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska svrstane su među države bez značajnijih promjena, a u toj skupini nalazi se i Poljska, gdje vlada premijera Donalda Tuska nastoji obnoviti neovisnost pravosuđa. Kao jedina država s vidljivim napretkom istaknuta je Latvija. U izvješću se također upozorava na slab učinak Europske komisije, uz napomenu da se većina preporuka ponavlja iz godine u godinu bez konkretnih rezultata. Većina analiziranih preporuka nije dovela do napretka, a dio njih pokazuje i pogoršanje stanja.
Zabilježeno je i pogoršanje u području djelovanja civilnog društva i nadzora vlasti, uz strože mjere prema prosvjedima u nekim državama. U Italiji je donesen zakon koji kriminalizira određene oblike prosvjeda, dok su u Mađarskoj zabranjena Pride okupljanja.
Napredak nije ostvaren ni u pravosuđu i borbi protiv korupcije, dok je u području medijskih sloboda zabilježen tek ograničen pomak. Napadi na novinare povećani su u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Nizozemskoj, a posebno u Slovačkoj, prenosi Danas.hr.
