Kupnja jeftinih proizvoda preko internetskih platformi uskoro bi mogla postati znatno skuplja. Nakon carine od tri eura uvedene u srpnju, Europska unija od 1. studenoga uvodi dodatnu naknadu od dva eura po artiklu u pošiljkama vrijednosti do 150 eura. Nova pravila posebno će pogoditi građane koji često naručuju odjeću i druge sitnice iz Kine
Jeftinoj uvoznoj robi iz trećih zemalja europski proizvodi cijenama odavno teško konkuriraju, pa su poštanske i dostavne službe svake godine zatrpane milijardama malih paketa koji uglavnom dolaze iz Kine.
Kako bi rasteretila carinske službe i zaštitila konkurentnost vlastite proizvodnje, Europska unija uvodi dodatnu naknadu na carinsku obradu. No pitanje je hoće li novi troškovi doista smanjiti broj narudžbi ili će se azijske prodajne platforme ponovno prilagoditi europskim pravilima.
Roba široke potrošnje koja se naručuje preko interneta, ponajprije iz Kine, pristupačnim je cijenama osvojila europske potrošače, ali istodobno ugrozila europske proizvođače i trgovce.
Odluka o novim nametima podijelila je građane.
„Dosta naručujem ovako s tih stranica online, ali to ne bi bilo dobro za nikoga jer se ti neki proizvodi prodaju za tako nisku cijenu, a mi trebamo takve stvari. Ako oni to povećaju, otvorit će se neke druge stranice, naći će se novi izvori jer ljudi su na to navikli”, govori Zadranin Marko Škara za RTL Danas.
Njegov sugrađanin Željko Prohaska ima drukčije mišljenje.
„Mislim da bi to trebalo pomoći i zaštititi naše male domaće proizvođače, a kako će to utjecati na velike, to je drugo pitanje. Ali u svakom slučaju, ja sam za tu odluku i da se jednostavno zaštiti domaći mali proizvođač”, kaže Prohaska.
Tri eura carine, pa još dva eura po artiklu
Od 1. srpnja građani Europske unije plaćaju carinu od tri eura na svaki različiti proizvod naručen izvan granica Unije, a od 1. studenoga plaćat će i dodatnu naknadu za carinsku obradu od dva eura po artiklu u pošiljkama vrijednosti do 150 eura.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević objašnjava kako će to izgledati na jednostavnom primjeru.
„Ja to volim reći na primjeru: ako su tri majice iste vrste, onda platimo tri eura, a sada ćemo ova dva eura platiti za svaku majicu. Znači, još šest dodatnih eura”, pojašnjava Knežević.
Kupci pritom upozoravaju da se ista roba u europskim trgovinama često prodaje po znatno višim cijenama.
„Potrošači upravo zbog toga i negoduju jer je uglavnom roba na našem tržištu kineskog porijekla. I onda kažu: ‘Zašto bih ja u dućanu platio nešto kad mogu preko ovih platformi naručiti to jeftinije?’”, dodaje Knežević.
Europu zatrpavaju milijarde malih paketa
Svrha novog nameta nije samo zaštita europskog tržišta od jeftine konkurencije nego i smanjenje golemog broja pošiljaka koje svakodnevno stižu u carinske sustave.
Prema procjenama Europske komisije, u poštanske urede, dostavne službe i paketomate godišnje stigne više od 4,5 milijardi malih paketa vrijednosti do 150 eura.
Takav broj pošiljaka znatno otežava carinski nadzor jer je praktički nemoguće detaljno pregledati svaku narudžbu.
Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (SDP) ističe da su prvi nameti već utjecali na kupovne navike.
„Prema dosadašnjim podacima s kojima raspolažemo došlo je do određenog pada uvoza robe iz Kine nakon što se uveo onaj prvi namet od tri eura. Hoće li se taj trend nastaviti, vidjet ćemo. Za pretpostaviti je da kupci neće biti motivirani ako im se nameće dodatni namet”, smatra Borzan.
Kineske platforme već traže načine kako zaobići dodatne troškove
Kineski trgovci pad narudžbi nakon uvođenja srpanjskih carina nastojali su zaustaviti otvaranjem skladišta diljem Europe.
Očekuje se da će velike internetske prodajne platforme i sada tražiti načine kako preuzeti dio novih carinskih troškova ili prilagoditi sustav dostave kako bi zadržale kupce.
Borzan pritom upozorava da cijena nije jedino pitanje na koje bi potrošači trebali obratiti pozornost.
„Razumijem da ljudi u uvjetima visokih cijena i teškog života gledaju da prođu jeftinije, ali u svakom slučaju uvijek pozivam na to da se pripazi i da moramo biti svjesni da ono što kupujemo s takvih platformi vrlo često u sebi zna imati određene toksične supstance i nije sigurno za uporabu”, upozorava eurozastupnica.
Stroži europski propisi, intenzivniji nadzor proizvodnje i veća zaštita radničkih prava utječu na cijenu proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji.
Zbog toga bi roba iz azijskih zemalja, čak i nakon uvođenja novih nameta, mogla ostati jeftinija od europske konkurencije, piše Net.hr.
