Era karata od 20 funti bliži se svome kraju, jeftini letovi bili su kratko povijesno razdoblje
Avioni idu prema dolje, a cijene prema gore. Već tjednima postoji bojazan da bismo zbog rata u Iranu mogli ostati bez povoljnih avionskih letova.
Podaci zagrebačkog aerodroma za travanj, mjesec u kojem je rat u Iranu već bio u tijeku, pokazuju 415 tisuća putnika, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 419 tisuća, što predstavlja pad od svega jedan posto. Kako navode, glavni razlog tome nisu ratna zbivanja u Iranu, već štrajkovi u pojedinim aviokompanijama.
Tako su, primjerice, veći utjecaj ostavili štrajkovi pilota i kabinskog osoblja Lufthanse nego sam rat u Iranu. Iako je Croatia Airlines ranije objavio otkazivanje 900 letova, zračne luke u Zadru i Dubrovniku zabilježile su rast broja putnika od 10, odnosno pet posto u odnosu na prošlu godinu. Ni turističke agencije zasad ne primjećuju pad interesa za putovanja. “U kratkoročnom segmentu, mislim da je najgore iza nas. Ako se ova situacija dolje ne stabilizira, u nekom srednjoročnom razdoblju rekao bih da će se aviokompanije snaći oko dobavnih kanala goriva”, kaže Zoran Šašić, direktor turističke agencije sa sjedište u Zagrebu.
Koliko košta povratna karta?
Budući da kroz Hormuški tjesnac prolazi 40 posto europskog kerozina, postojala je zabrinutost da bi nagli rast cijena goriva mogao uzrokovati veliko poskupljenje avionskih karata. Ipak, ako sada tražite let za London sljedećeg mjeseca, povratna karta može se pronaći za 61 euro, što je otprilike ista cijena kao i prošle godine.
Nešto skuplji su letovi na udaljenije destinacije. Zbog toga što se više ne leti preko Dohe, povratna karta za Bangkok sljedeći mjesec stoji oko 780 eura, dok je prošle godine bila oko 10 posto jeftinija. Slična situacija je i s letovima za Tokio, gdje povratna karta sada iznosi 930 eura, a lani je bila 850 eura.
“Te karte su nominalno skuplje, ali de facto aviokompanije ništa više ne zarađuju, na gorivo ide nešto više novaca”, kaže za Direkt Stjepan Bedić, direktor privatne hrvatske tvrtke koja iznajmljuje avione drugima. Dodaje kako su aviokompanije dio povećanih troškova prebacile na putnike, dok su dio same podnijele.
“Naravno da su veće kompanije tu otpornije. One odluče ne plaćati leasing i onda to leasing kuća mora trpjeti, ako ti netko ne plaća leasing za sto aviona. Male kompanije nemaju tu snagu, to je uvijek u svakoj krizi tako, a mi naravno nikad nemamo u Europskoj uniji nešto čime bismo zaštitili male. Tako i za vrijeme Covida, isto se većim kompanijama pomagalo na razne načine, pa je tako i sad”, tumači Bedić.
Kupovali gorivo godinu dana unaprijed
Pojedini zrakoplovni konzultanti iz Švicarske upozoravaju da bi rat u Iranu mogao imati učinak sličan pandemiji covida te da se razdoblje avionskih karata po cijeni od 20 eura približava kraju. Ipak, čelnik najveće svjetske low cost aviokompanije poručio je da zatvaranje Hormuškog tjesnaca neće imati utjecaja na njihovo poslovanje jer su gorivo nabavili unaprijed, i to za razdoblje dulje od godinu dana.
“Ryanair je uglavnom izoliran od tih povećanja troškova. Osigurani smo za sljedećih 12 mjeseci do ožujka 2027. na oko 67 dolara po barelu. Dakle, to neće utjecati na naše troškove i neće utjecati na naše niske cijene”, izjavio je Michael O’Leary, predsjednik Uprave Ryanaira.
Ryanair je nedavno odlučio zatvoriti svoju zimsku bazu u Solunu zbog povećanja aerodromskih naknada, no turistički stručnjaci u Grčkoj ne očekuju veće poremećaje tijekom ove sezone.
“Sve dok je potražnja za Mediteranom, a samim time i Grčkom, velika, ne vjerujemo da ćemo vidjeti bilo kakvih dodatnih preusmjeravanja ili otkazivanja, barem do kraja ove sezone”, kaže Danielle Rudić, potpredsjednica agencije za destinacijski menadžment sa sjedištem u Ateni.
Što će biti u Hrvatskoj?
Slična situacija očekuje se i u Hrvatskoj, čak i ako blokada Hormuškog tjesnaca potraje, no putnicima se savjetuje da karte rezerviraju što ranije.
“Ni sama cijena goriva nije jedini faktor, to nije jedini trošak aviokompaniji. Ja bih rekao da bi možda između 15 i 20 posto poskupljenja mogli govoriti kao o worst case scenariju”, smatra Zoran Šašić.
Povoljnih letova i dalje će biti, no pitanje je koliko dugo. Ljetna sezona, tijekom koje aviokompanije punim zrakoplovima nadoknađuju zimske gubitke, mogla bi pokazati hoće li letenje uskoro ponovno postati luksuz, prenosi Danas.hr.
