Kao neto uvoznik energije, gospodarstvo EU-a pokazalo se visoko osjetljivim na energetske šokove uzrokovane sukobom na Bliskom istoku – drugim takvim u manje od pet godina
Proljetna gospodarska prognoza Europske komisije za 2026. godinu predviđa usporavanje gospodarske aktivnosti zbog energetskih šokova uzrokovanih sukobom na Bliskom istoku, koji utječe na rast inflacije i slabljenje gospodarskog raspoloženja.
Do kraja veljače 2026. očekivalo se da će gospodarstvo Europske unije nastaviti umjeren rast uz daljnje smanjenje inflacije, no situacija se znatno promijenila nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Inflacija je počela rasti nekoliko tjedana nakon početka sukoba, potaknuta snažnim rastom cijena energenata i usporavanjem gospodarske aktivnosti. Tijekom 2027. predviđa se blago poboljšanje, pod uvjetom da dođe do smirivanja napetosti na energetskim tržištima.
Nakon što je rast BDP-a u 2025. dosegnuo 1,5 posto, sada se procjenjuje da će u EU-u tijekom 2026. usporiti na 1,1 posto, što je za 0,3 postotna boda manje u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu iz 2025., kada se očekivalo 1,4 posto. Za 2027. godinu predviđa se rast BDP-a od 1,4 posto.
Slična korekcija naniže očekuje se i u europodručju, gdje se prognoza rasta za 2026. smanjuje s 1,2 na 0,9 posto, dok se za 2027. predviđa rast od 1,4 posto.
Inflacija u EU-u trebala bi u 2026. dosegnuti 3,1 posto, što je za jedan postotni bod više nego u ranijim procjenama, dok se za 2027. očekuje njezin pad na 2,4 posto. U europodručju se inflacija za 2026. sada procjenjuje na 3,0 posto, a za 2027. na 2,3 posto, dok su jesenske prognoze predviđale 1,9 odnosno 2,0 posto.
Gospodarstvo EU-a nastavlja rasti, ali sporijim tempom
Kao neto uvoznik energije, gospodarstvo Europske unije pokazalo je veliku osjetljivost na energetske šokove izazvane sukobom na Bliskom istoku, što je već drugi takav poremećaj u manje od pet godina. Nagli rast cijena energenata doveo je do viših troškova za kućanstva, ali i povećanih izdataka poslovnog sektora, što u brojnim industrijama smanjuje profit i dio prihoda europskog gospodarstva preusmjerava prema državama izvoznicama energenata.
Ulaganja EU-a u energetsku otpornost, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu, pokazala su se korisnima. Zahvaljujući diversifikaciji izvora opskrbe, dekarbonizaciji i smanjenju potrošnje energije, europsko gospodarstvo bilo je znatno spremnije za ublažavanje posljedica aktualnih energetskih šokova.
Na početku sukoba povjerenje potrošača palo je na najnižu razinu u posljednjih 40 mjeseci zbog rastućeg straha od inflacije i mogućeg gubitka radnih mjesta. Ipak, očekuje se da će osobna potrošnja ostati glavni pokretač gospodarskog rasta. Istodobno se predviđa ograničavanje poslovnih ulaganja zbog strožih uvjeta financiranja, slabije dobiti i povećane nesigurnosti. Negativan utjecaj na rast izvoza i dalje ima i slabija vanjska potražnja.
Inflacija nastavlja, potaknuta cijenama energije
Kratkoročni izgledi za inflaciju pogoršali su se od jesenske prognoze 2025., s ukupnom stopom inflacije koja će doseći vrhunac 2026., a zatim se smanjiti 2027. jer se očekuje i postupno smanjenje cijena energenata – iako će ostati na otprilike 20 % višoj razini nego prije izbijanja bliskoistočnog sukoba. Ovo povećanje prvenstveno je potaknuto naglim porastom energetske inflacije, a već su podaci iz ožujka i travnja 2026. pokazivali nagli rast.
Pri kraju je dugotrajni pad nezaposlenosti
Zaposlenost je 2025. porasla za 0,5 %, što je za gospodarstvo EU-a značilo više od milijun novih radnih mjesta. U 2026. godini predviđa se usporavanje rasta zaposlenosti na 0,3 %, uz ponovno povećanje na 0,4 % u 2027. Dugoročno se očekuje kraj smanjivanja stopa nezaposlenosti i stabilizirati na oko 6 % u 2027. Očekuje se nastavak rasta nominalnih plaća kako se budu prilagođavale višoj stopi inflacije.
Energetski šok kao dodatno opterećenje za javne financije
Predviđa se da će deficit opće države u Europskoj uniji porasti s 3,1 posto BDP-a u 2025. na 3,6 posto BDP-a do 2027. godine. Razlozi za to su slabija gospodarska aktivnost, veći troškovi kamata, mjere pomoći ranjivim kućanstvima i poduzećima zbog viših cijena energije, ali i povećana izdvajanja za obranu.
Javna ulaganja u EU-u trebala bi se tijekom 2027. zadržati na visokim razinama, unatoč završetku isplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Očekuje se i rast udjela javnog duga u BDP-u EU-a, s 82,8 posto u 2025. na 84,2 posto u 2026., odnosno na 85,3 posto u 2027. godini. U europodručju bi taj omjer trebao porasti s 88,7 posto u 2025. na 90,2 posto u 2026., dok se za 2027. predviđa razina od 91,2 posto.
Takav trend posljedica je većih primarnih deficita i nepovoljnijeg odnosa između gospodarskog rasta i kamatnih stopa. Prema procjenama, do 2027. četiri države članice imat će javni dug veći od 100 posto BDP-a.
Negativan utjecaj stalnih napetosti u opskrbi
Najveći rizik za ovu prognozu povezan je s trajanjem sukoba na Bliskom istoku i njegovim utjecajem na svjetska energetska tržišta. Zbog izrazito visoke razine nesigurnosti i sve manjeg prostora za brzu stabilizaciju opskrbnih uvjeta, osnovna prognoza dopunjena je alternativnim scenarijem koji predviđa dugotrajnije poremećaje. U tom scenariju očekuje se da će cijene energenata znatno premašiti osnovne projekcije, dosegnuti vrhunac krajem 2026. godine te se tek postupno stabilizirati do kraja 2027.
Prema takvom scenariju inflacija se ne bi smanjivala, a gospodarska aktivnost ne bi se oporavila tijekom 2027. kako se predviđa u osnovnoj prognozi. Više cijene energenata mogle bi dodatno potaknuti kućanstva i poduzeća na smanjenje potrošnje i ulaganja.
Mogući su i problemi u opskrbi određenim robama i sirovinama, poput proizvoda od prerađene nafte, helija i gnojiva, što bi moglo negativno utjecati na globalne proizvodne lance i dostupnost hrane po pristupačnim cijenama.
Daljnje slabljenje potražnje za radnicima, vidljivo kroz manji broj otvorenih radnih mjesta i niže stope zapošljavanja, moglo bi dodatno usporiti budući rast zaposlenosti. Uz to, trajna neizvjesnost oko globalnih trgovinskih politika te promjene u geopolitičkim i trgovinskim odnosima mogle bi dodatno oslabiti povjerenje i gospodarsku aktivnost.
S druge strane, brža provedba strukturnih reformi kojima bi se uklonila dugotrajna ograničenja rasta unutar Europske unije i dalje predstavlja važan izazov. Visoka javna ulaganja u područja poput obrane i energetske tranzicije mogla bi ublažiti dio očekivanih slabosti privatnog sektora.
Umjetna inteligencija pritom se istodobno vidi kao prilika i rizik. Rast produktivnosti mogao bi potaknuti ulaganja u EU-u, ali bi moguće promjene i poremećaji na tržištu rada mogli negativno utjecati na potražnju.
Pozadinske informacije
Ova prognoza temelji se na tehničkim pretpostavkama vezanim uz devizne tečajeve, kamatne stope i cijene roba zaključno s 29. travnja 2026. godine. Kada je riječ o ostalim podacima, uključujući politike nacionalnih vlada, u obzir su uzete informacije dostupne do 4. svibnja 2026. Taj datum predstavlja i krajnji rok uključen u samu prognozu. Projekcije polaze od pretpostavke da neće biti promjena politika, osim u slučajevima kada su mjere već donesene ili najavljene te dovoljno detaljno predstavljene.
Prognoza uključuje i dvije posebne teme – smanjenje potrošnje energije u Europskoj uniji tijekom posljednjih trideset godina te jaz u primjeni umjetne inteligencije. Analiziraju se i makroekonomske reakcije na energetske šokove, načini na koje proizvođači pokušavaju ublažiti trgovinske napetosti i poremećaje, trenutačna kretanja na tržištu rada, povezanost cijena električne energije s cijenama plina te nacionalne fiskalne mjere usmjerene na ublažavanje naglog rasta cijena energije tijekom 2026. godine.
Europska komisija svake godine objavljuje dvije opsežne gospodarske prognoze – proljetnu i jesensku – koje obuhvaćaju velik broj gospodarskih pokazatelja za sve članice Europske unije, zemlje kandidatkinje, države EFTA-e te ostala velika razvijena i tržišta u razvoju.
Nova ažuriranja ovih procjena Europska komisija objavit će u jesenskoj gospodarskoj prognozi za 2026., čije se predstavljanje očekuje u studenome iste godine, prenosi Net.hr.
