Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila je da je broj divljih svinja u pojedinim dijelovima zemlje dosegnuo razinu koja poljoprivrednicima uzrokuje velike štete te ugrožava proizvodnju hrane. Zbog toga od države traži hitne mjere, uključujući značajno smanjenje populacije divljih svinja i jači angažman svih nadležnih službi.
Iz Komore poručuju kako su štete na poljoprivrednim površinama posljednjih godina postale toliko velike da dio proizvođača ozbiljno razmatra odustajanje od proizvodnje na najugroženijim područjima. Kao dodatni problem navode i opasnost od širenja afričke svinjske kuge (ASK), bolesti koja predstavlja veliku prijetnju domaćem svinjogojstvu.
Traže hitne mjere i uključivanje vojske
HPK od Ministarstva poljoprivrede traži donošenje posebne uredbe koja bi omogućila potpuni odstrel divljih svinja na pojedinim područjima. Smatraju da je riječ o jedinom učinkovitom načinu za smanjenje šteta na usjevima i suzbijanje rizika od širenja bolesti.
Među prijedlozima koje iznose nalazi se i uključivanje Hrvatske vojske u provedbu mjera kontrole brojnosti divljači. Istodobno se zalažu za legalizaciju lovnih klopki na poljoprivrednim površinama kako bi se, tvrde, omogućilo učinkovitije upravljanje populacijom divljih svinja.
Kako bi dodatno upozorili na problem, u četvrtak će održati sjednicu Upravnog odbora otvorenu za javnost, na kojoj očekuju i predstavnike Ministarstva poljoprivrede.
“Situacija je izmakla kontroli”
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić poručio je kako je stanje na terenu postalo neodrživo te da poljoprivrednici više ne mogu normalno proizvoditi hranu na vlastitim parcelama.
Naglasio je da poljoprivrednici podržavaju zaštitu prirode i očuvanje životinjskih vrsta, ali smatraju da proizvodnja hrane mora imati prioritet kada je riječ o donošenju odluka.
Prema njegovim riječima, pitanje domaće poljoprivredne proizvodnje nije samo gospodarsko pitanje, već i pitanje nacionalne sigurnosti.
Sve veće štete na usjevima
Iz Komore navode da su tijekom prošle i početkom ove godine zabilježene velike štete na usjevima kukuruza, soje i suncokreta, kao i u maslinicima. Kao posebno pogođena područja ističu dijelove Kvarnera, Istre, Međimurja i Slavonije.
Tvrde da se stvarni razmjeri šteta teško mogu precizno utvrditi jer mnogi poljoprivrednici odustaju od prijavljivanja. Razlog tome vide u dugotrajnoj administrativnoj proceduri i, kako navode, nedostatnim naknadama koje se isplaćuju nakon procjene štete.
U HPK-u stoga upozoravaju da problem više nije pojedinačan slučaj, već ozbiljan izazov za domaću poljoprivredu i proizvodnju hrane te očekuju hitnu reakciju države.
