Zemlja musake, tzatzikija i gyrosa pokazuje da se organski definitivno može kada se hoće, pogotovo uz europsku pomoć
Grci ga nazivaju najzelenijim među svojih tri tisuće otoka, dok je u svijetu poznat i kao “Smaragdni otok” zahvaljujući dojmu koji bujno zelenilo ostavlja u spoju s kristalno čistim Jonskim morem.
Krf se ističe ugodnom mediteranskom klimom, obiljem sunčanih dana, blagim zimama i plodnim tlom. Upravo su te prirodne prednosti mnogi, uz potporu europskih fondova, pretvorili u održive poslovne projekte – od uzgoja hrane za potrebe resorta, preko proizvodnje autohtonog maslinova ulja, do vrhunskih vina. Sve se proizvodi organski, bez upotrebe kemikalija i pesticida.
Naše putovanje započelo je u luksuznom resortu koji tijekom vrhunca turističke sezone prima i do tisuću gostiju, a poslužuje hranu ubranu na polju koje se nalazi odmah uz restoran. “Odlučili smo iskoristiti ovaj dio zemlje kod hotela, gdje je bila mala šuma stabala maslina. Odlučili smo napraviti bio farmu, sve biljke se uzgajaju bez ikakvih kemikalija. Naš je cilj da gosti kad dođu mogu vidjeti kako povrće dolazi na njihov tanjur”, priča nam Philippos Stamelos, generalni direktor Sentido Apollo Palace Resorta.
Povrće s farme ravno na tanjur
Naravno, i mi smo imali priliku doživjeti iskustvo gosta. Na stol nam je poslužena košara puna povrća koje je ubrano toga jutra na farmi – rajčica, krastavaca, tikvica i patlidžana. Sve je uzgojeno na tom imanju, a i ostale namirnice koje su se našle na stolu dolaze s farme. Poslužena su bio jaja, bio rajčice i svježe zelenilo ubrano istoga jutra.
U mnogim luksuznim hotelima nije uvijek poznato odakle dolaze rajčice ili krastavci koji se poslužuju gostima, no ovdje svatko tko naruči grčku salatu zna da je povrće domaćeg podrijetla i organski uzgojeno.
“Ako probate rajčice, recimo, nisu slične rajčicama koje kupujete u trgovini. Potpuno su drukčije. Čak i mnoga djeca vole rajčice odavde, a ne žele ih jesti kod kuće, jer je okus toliko drugačiji”, tumači Veronique Van Der Heijden, menadžerica u Sentido Apollo Palace Resortu.
“Imamo posebna jutra kada gosti beru svoje povrće, a onda košaru u koju su ga ubrali daju kuharu, da bi on to odmah skuhao i pripremio”, kaže Veronique.
To znači da bismo, da smo stigli dan ranije, i sami mogli napuniti košaru poput one koja je bila poslužena na našem stolu.
Nutritivna vrijednost i bogatiji okus među glavnim su prednostima organskog uzgoja, zbog čega broj ovakvih farmi neprestano raste.
Grčka među europskim predvodnicima
Organska poljoprivreda zauzima oko 20 posto svih poljoprivrednih površina u Grčkoj, što je više od prosjeka Europske unije. Na Krfu djeluje desetak, odnosno najviše nekoliko desetaka organskih farmi, a većina njih usmjerena je na uzgoj maslina, koje su najvažnija poljoprivredna kultura na otoku.
S udjelom od 20 posto organskog uzgoja Grčka se nalazi među vodećim državama Europske unije. Hrvatska ima udio od devet posto, Austrija, koja prednjači u EU, doseže 27 posto, Italija 18 posto, a Španjolska 11 posto. Toliki je otprilike i prosječni udio organske proizvodnje u ukupnoj poljoprivredi Europske unije.
Posebnu vrijednost ima i organski proizvedeno maslinovo ulje koje nastaje od plodova stabala s obiteljske farme u središtu Krfa. Ondje posjetitelji dolaze kušati ulje, ali i upoznati način njegove proizvodnje. Vlasnik farme Apostolos Porsanidis-Kavvadias ističe da za njega organski uzgoj nema alternativu jer je to način na koji se čuva priroda. Ipak, naglašava kako je takav način proizvodnje znatno zahtjevniji i složeniji.
“Imate manju proizvodnju, imate više problema, svega je općenito manje. Tu su onda insekti, sve morate raditi brzo. Najčešći problem s organskim uzgojem je maslinina muha. To je insekt koji je uobičajen posvuda kod maslina, koji napravi rupu u maslinama i uništi ih. Kada koristite kemijske pesticide, pošpricate sve dva puta i dobri ste. Naš organski pristup je skroz prirodan, ne koristimo nikakve pesticide, čak ni organske. Pokušavamo odvraćati insekte, koristiti tehnike koje će otjerati insekte, a ne ih ubiti”, objašnjava Apostolos.
Organska vina s Krfa
Ni na imanju Theotoky Estate organska proizvodnja nije nimalo jednostavnija. Njihova vina poznata su već desetljećima, a njihovu je reputaciju početkom osamdesetih godina dodatno obilježio i film “Samo za tvoje oči”, u kojem James Bond, na prijedlog da kuša jedno vino, odgovara: “Ako mi oprostite, to mi je malo previše mirisno za nepce. Više volim Theotoky Aspro.”
Tijekom posljednjih deset godina ovo je imanje izraslo u najveću farmu organskih vina na Krfu. Posjetili smo prostoriju u kojoj se nalazi najveća količina organski proizvedenog vina na otoku. U tom je trenutku ondje bilo pohranjeno 30 tisuća boca, od kojih čak 90 posto ostaje na Krfu, dok se preostalih 10 posto izvozi u zemlje od Njemačke do Brazila.
Na ovom imanju posjetitelji također mogu sudjelovati u obilascima tijekom kojih saznaju više o prednostima i koristima organskog uzgoja. Doznali smo i da je takav način uzgoja vinove loze još osjetljiviji i rizičniji nego kod maslina.
“Bez kemijskih pesticida ili kemijskog gnojiva sve je rizičnije. Kao prvo, molite se za lijepo vrijeme. Za sve ostalo, morate biti na oprezu, ne napuštati vinograd. Ovdje smo kako bismo spriječili. Ako pustite da se dogodi, bez kemikalija je nemoguće riješiti problem. Dakle, u vinogradu ste, brinete o njemu i koristite prirodna rješenja”, kaže Stefania Lavkanari, voditeljica tura na imanju Theotoky.
Europski poticaji za prirodna rješenja
Primjena prirodnih rješenja sve je zastupljenija diljem Grčke. Ta država čak 11 posto ukupnih europskih potpora usmjerava na organsku proizvodnju. U Hrvatskoj taj udio iznosi šest posto, u Italiji pet i pol posto, u Španjolskoj dva posto, dok prosjek Europske unije iznosi oko pet posto. To za Grčku znači oko milijardu i pol eura potpore, a za Hrvatsku 238 milijuna eura.
“Radi se puno i na certificiranju tih ekoloških proizvoda, radi se puno na zabrani pesticida, antibiotika, genetski modificiranih organizama i cilj Europe jest da na razini Europske unije nekih 25 posto površina postanu površine koje su pod ekološkom poljoprivredom”, podsjeća Bruno Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova SDP-a.
Grčka, poznata po musaki, tzatzikiju i gyrosu, pokazuje da je organska proizvodnja itekako ostvariva kada postoji volja, osobito uz potporu europskih fondova.
“Vođenje farme je, kao što znate, vrlo kompliciran posao, jako malo poljoprivrednika od toga zarađuje neki pristojan novac. Zato nam ti poticaji daju podršku”, kaže Apostolos Porsanidis-Kavvadias.
“Znam da ovih dana svi cijene organsku poljoprivredu. Rekla bih da nas podržavaju, ali bih naravno htjela da nas podržavaju i više”, dodaje Stefania Lavkanari.
Cilj svake države trebao bi biti povećanje udjela organske poljoprivrede i odustajanje od praksi koje štete okolišu. Upravo tim putem ide i najzeleniji, smaragdni otok, čiji bi primjer, smatraju mnogi, trebali slijediti i drugi, prenosi Danas.hr.
