Stručnjaci upozoravaju da u zaraženim vinogradima nastrada 5 do 10 posto trsova
Ovogodišnja berba grožđa počela je ranije, a pritom je jasno pokazala koliko je štete vinogradima nanijela fitoplazma, odnosno zlatna žutica vinove loze. Bolest je potvrđena u 14 županija, a u pojedinim vinogradima uništeno je više od polovice nasada.
Vinogradar i vinar iz Međimurja ove je sezone morao posjeći oko 300 trsova. U posljednjih nekoliko godina zbog bolesti je ostao bez čak četiri hektara vinograda, a štetu opisuje kao ogromnu.
“Svake godine nakupi se sve više i više takvih trseva koje treba nadosađivati. To se ne može raditi strojno, nego ručno. Mi onda od tog novog trsa nemamo urod sljedeće minimalno tri godine, a do punog uroda prođe čak i pet”, kaže nam Filip Palašek.
Zlatnu žuticu prenosi američki cvrčak, koji se nekontrolirano razmnožava u zapuštenim vinogradima. Upravo odatle zarazu može prenijeti u susjedne, zdrave nasade.
Osim Međimurja, bolest je potvrđena u još 13 županija, a s njezinim se posljedicama već godinama suočavaju i vinogradari u Prigorju.
“Cijelo Prigorje ima sigurno, da ne pretjeram, 10 do 15 posto vinograda koji su zapušteni. Gdje su starije obitelji, zapušteni su posjedi i nema tko raditi”, kaže nam vinogradar i vinar iz Đurđekovca Stjepan Polovanec.
Da zapušteni vinogradi mogu ugroziti i one koji redovito ulažu u svoje nasade, potvrđuju i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Tamošnja berba također je pokazala razmjere problema.
“To nije žućenje lišća koje se javlja kad lišće stari, nego su to baš tipični simptomi zlatne žutice. Lišće uvijeno i prilikom pritiska se šuškavo drobi, pa vidite da se radi o nečemu drugom, a ne o tipičnom žućenju lista”, objašnjava profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Marko Karoglan.
‘One koji se ne pridržavaju mjera treba kazniti’
Mladice su, kako ističe, također slabo razvijene, a ploda nema. Stručnjaci upozoravaju da u zaraženim vinogradima strada između 5 i 10 posto trsova, što izravno znači i toliko manji urod grožđa, a time i manju proizvodnju vina. U pojedinim vinogradima, međutim, šteta doseže i 100 posto.
“U vinogradu je Chardonnay, skoro je sve otišlo, a jedno 500 metara dalje je isto Chardonnay – ove godine oko 50 posto je otišlo, to ću sve morati izvaditi”, kaže Polovanec.
Budući da lijek protiv ove bolesti ne postoji, zaražene trsove potrebno je ukloniti. No time vinogradari praktički moraju krenuti ispočetka. Problem dodatno stvaraju zapušteni i napušteni vinogradi u kojima zaražene trsove nema tko ukloniti, zbog čega vinari od Ministarstva traže pomoć.
“One ljude koji se ne pridržavaju mjera treba kazniti. Ako netko ne uklanja svoje zaražene trsove, da tu uleti država, iskrči te vinograde i onda im ispostavi račun”, kaže Palašek.
Iz države poručuju da će pomoć biti dostupna i ove godine.
“Vinogradari koji imaju više od 20 posto zaraženih nasada dužni su ga skroz iskrčiti, a Ministarstvo do 100 posto financira obnovu, odnosno podizanje novog vinograda na tom području”, poručio je načelnik Sektora fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede Ivica Delić.
Unatoč tome, vinari i dalje upozoravaju na problem koji ostaje – nitko im ne može jamčiti da se bolest zbog nemara susjednih vinogradara neće ponovno proširiti i uništiti urod nakon obnove nasada, prenosi Danas.hr.
