Umjesto u košaricu, paket od šest staklenki kave u svoju torbu. Takve su krađe gotovo svakodnevna pojava u trgovini na Črnomercu koju smo posjetili. I to, kako primjećuju prodavači, s novim proizvodima u fokusu
Nekada su posebnu zaštitu u trgovinama imali uglavnom skuplji proizvodi poput viskija, vina, parfema i elektronike. Danas se alarmi mogu pronaći i na paštetama, konzervama tune, začinima, baterijama pa čak i pakiranjima kave. Podaci MUP-a pokazuju da je krađa u trgovinama sve više. Sličan trend bilježi se i u drugim dijelovima svijeta – u Americi se posebno štite paste za zube, dok se u Australiji na meso postavljaju GPS lokatori.
Umjesto da završi u košarici, paket od šest staklenki kave završio je u torbi. Takve krađe, kako kažu prodavači, gotovo su svakodnevne u trgovini na Črnomercu koju smo posjetili. Primjećuju i da se mijenjaju proizvodi koji su najčešće na meti.
“Više idu prehrambeni proizvodi. Znači, nije da oni traže neka žestoka pića i to, nego salame, sirevi, kobasice, u većoj količini, netko za preprodaju, a netko čisto za svoju potrebu”, kaže voditeljica trgovine Jasminka Mesić Vlasica.
Protiv kradljivaca ne mogu ništa
Iako trgovine upozoravaju kupce da će u slučaju krađe biti pozvana policija, krađe su sve češće organizirane, toliko da su ih veliki trgovački lanci počeli uračunavati u svoje marže i maloprodajne cijene.
“Veliki lanci si mogu priuštiti velike zaštite, da u svakom smjeni imate po dvoje, troje ljudi koji samo gledaju video nadzor, koji su stalno po trgovini, koji imaju dozvole da vam pregledaju stvari i apsolutno sve slično. Kako će si to jedna kvartovska trgovina, jedan mali trgovački lanac omogućiti”, pita se Vlatka Vlašić, voditeljica prodaje u trgovačkom lancu.
Problem dodatno stvara činjenica da trgovci imaju ograničene mogućnosti čak i kada uhvate počinitelja. Krađa u vrijednosti do 133 eura, odnosno nekadašnjih 1000 kuna, prema zakonu se i dalje smatra prekršajem, pa trgovcima preostaje mogućnost privatne tužbe.
“Pet eura je pet eura. I sve dok postoji određeni iznos, oni kradu do tog određenog iznosa, jer znaju da im se u protivnom ništa ne može”, ističe Vlašić.
Stoga ne iznenađuje što broj prijavljenih krađa u trgovinama već godinama raste. U 2022. godini evidentirane su 1.844 krađe, a nakon toga broj je svake godine prelazio dvije tisuće. Prošle ih je godine bilo više od 2.500, dok je samo u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno više od 1.500 slučajeva, što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju lani.
Zbog sve češćih krađa trgovine uvode sve više zaštitnih mjera. Kako smo se i sami uvjerili, alarmi se danas nalaze na različitim proizvodima – od pašteta, tune i kave do paste za zube i britvica.
HUP traži veće kazne za lopove
I predstavnici malih trgovaca okupljeni u HUP-u primjećuju da se najčešće kradu proizvodi koje je lako ponovno prodati. Zbog toga smatraju da bi za počinitelje koji krađe ponavljaju trebalo uvesti strože sankcije.
“Da se postrože mjere za te koji to ponavljaju. Da sudstvo bude i prekršajno i kazneno efikasnije kad se to rješava, i da se stvarno izriču neke ozbiljnije mjere ljudima koji to ponavljaju”, kaže Mirko Budimir, dopredsjednik HUP – Udruge trgovine.
Različite skupine među kradljivcima primjećuju i zaštitari. Među njima, kažu, ima kleptomana, preprodavača, ali i ljudi koji kradu zato što nemaju.
“Ja sam žena, više-manje nekim razgovorom uspijem rješavati takve situacije. Znači, doista moramo i psihološki razmišljati kako ćemo pristupiti kojoj skupini lopova”, kaže Martina Modrić, zaštitarka u trgovačkom centru.
Prema iskustvima zaštitara, u krađama sudjeluju ljudi različitih dobi, od umirovljenika do srednjoškolaca. Pritom počinitelji često ne razmišljaju o tome kome sve svojim postupcima nanose štetu.
“Sve što se ukrade, nažalost netko drugi plati. Tako da, ako ukradete u nekim velikim kućama, da sad ne imenujem koje, da u većem dijelu oštetite i trgovkinje i trgovce koji tamo rade”, kaže Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara.
Lopovi se vraćaju
U trgovini s početka priče krađe svaki mjesec stvaraju prosječni manjak u blagajni od oko sedam tisuća eura. Problem dodatno otežava činjenica da se isti lopovi često vraćaju.
“Dođu danas, ne uspiju, dođu opet sutra, ne uspiju, dođu treći dan. Probaju u jednoj trgovini, nakon toga idu u drugu trgovinu. Bez problema, bez pardona”, zaključuje Vlatka Vlašić.
Krađe u trgovinama nisu samo hrvatski problem. Prema podacima, njemački trgovci samo su prošle godine zbog krađa pretrpjeli tri milijarde eura gubitaka, a zaštita proizvoda poput kave ondje je već odavno uobičajena.
S obzirom na trenutačnu ekonomsku situaciju, čini se izglednijim da će u trgovinama biti sve više zaštićenih proizvoda nego da će se broj krađa početi smanjivati, prenosi Danas.hr.
