Ovom, za mnoge revolucionarnom odlukom, svijet se odmiče od nasljeđa koje je oblikovalo ne samo geografiju u školskim klupama, već i kolektivnu svijest o moći i važnosti pojedinih dijelova planeta.
Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je velikom većinom glasova rezoluciju koja označava povijesni zaokret u načinu na koji percipiramo svijet. Potaknuta višedesetljetnom kampanjom afričkih država, ova odluka promovira korištenje kartografskih projekcija koje vjernije prikazuju stvarne veličine kontinenata, čime se napušta dominacija gotovo pet stoljeća stare Mercatorove karte koja je, prema kritičarima, sustavno umanjivala globalni jug.
Ovom, za mnoge revolucionarnom odlukom, svijet se odmiče od nasljeđa koje je oblikovalo ne samo geografiju u školskim klupama, već i kolektivnu svijest o moći i važnosti pojedinih dijelova planeta. Glasanje je kulminacija borbe za ispravljanje, kako su to nazvali predlagači, “stoljetne kognitivne nepravde”.
Pravedan svijet počinje s pravednom kartom
Sa 164 glasa za, samo jednim protiv i šest suzdržanih, države članice UN-a podržale su inicijativu koju je u ime Afričke unije predvodio Togo. Rezolucija ne zabranjuje u potpunosti Mercatorovu projekciju niti nameće jednu zamjensku, već potiče vlade, škole, međunarodne organizacije i tehnološke divove da koriste projekciju “Equal Earth” i druge karte jednakih površina kada je relativna veličina kontinenata bitna.
“Karte oblikuju naše razumijevanje svijeta”, rekao je uoči glasanja Robert Dussey, ministar vanjskih poslova Toga. “One usmjeravaju obrazovanje, hrane maštu i utječu na kolektivnu percepciju.”
U srcu ove naizgled tehničke rasprave leži dublji argument o povijesti i moći. Glavno pitanje bilo je je li karta, izvorno dizajnirana za europske pomorce u 16. stoljeću, generacijama iskrivljavala ne samo geografiju već i percepciju čitavog jednog, golemog i kompleksnog kontinenta. Rezolucija opisuje ispravljanje tih distorzija kao čin “kognitivne pravde i memorijalne reparacije”.
Gerardus Mercator, flamanski kartograf, osmislio je svoju projekciju 1569. godine kako bi riješio praktičan problem pomorske navigacije. Međutim, čuvanje smjera postignuto je na štetu točnosti površine. Kopnene mase izgledaju sve veće što su udaljenije od ekvatora. Najpoznatiji primjer je Grenland, koji na Mercatorovoj karti izgleda usporediv s Afrikom, iako je afrički kontinent u stvarnosti čak 14 puta veći.
Sjeverna Europa i Sjeverna Amerika također su neproporcionalno uvećane u odnosu na ekvatorijalne regije, što je, kako navodi rezolucija, pridonijelo “simboličnom umanjivanju” Afrike.
Oštra reakcija SAD-a i podjeljenost zapada
Jedini glas protiv stigao je iz Sjedinjenih Američkih Država, čiji je predstavnik inicijativu odbacio kao dio “radikalnog ideološkog projekta”. Washington je ocijenio da se tijelo UN-a, umjesto da se bavi stvarnim problemima, bavi kartama iz 16. stoljeća i njihovom ulogom u promicanju “reparacija i kognitivne pravde”. Američki predstavnik je takve inicijative nazvao “razlogom zašto ova institucija gubi kredibilitet”.
S druge strane, Francuska je napravila potpuno suprotan potez. Samo nekoliko sati prije glasanja, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot najavio je da Pariz planira napustiti Mercatorovu projekciju za svoje karte svijeta. “Na toj karti Sjedinjene Države, Rusija i Kina imaju neproporcionalnu vizualnu istaknutost u usporedbi s Afrikom, Latinskom Amerikom ili jugoistočnom Azijom”, izjavio je Barrot, dodavši da “iskrivljenja s vremenom puštaju korijene u percepcijama” i da je “došlo vrijeme da ih se ispravi”.
Ovaj potez ilustrira neobičnu dinamiku rasprave. Karte jednakih površina ne čine Afriku većom nego što jest; one samo uklanjaju pretjerivanje koje Mercatorova projekcija daje kopnenim masama bližim polovima. Samim time, na novim kartama Francuska će, kao i SAD i Rusija, izgledati manja u odnosu na ekvatorijalne zemlje.
Suzdržanost zbog granica
Među šest suzdržanih zemalja (Estonija, Gruzija, Litva, Moldavija, Srbija i Ukrajina), Ukrajina je pojasnila svoj stav. Iako podržavaju napore za ispravljanje povijesnih distorzija koje utječu na Afriku, usprotivili su se načinu na koji neke karte koje koriste projekciju “Equal Earth” prikazuju ukrajinski teritorij pod ruskom okupacijom. Njihov predstavnik upozorio je da bi podržavanje projekcije bez adekvatnih zaštitnih mjera moglo otvoriti “Pandorinu kutiju”, dopuštajući da karte stvaraju dvosmislenost oko spornih teritorija.
Europska unija je podržala rezoluciju, ali je također izrazila sličnu zabrinutost. Govoreći u ime bloka, Irska je naglasila da se mjera odnosi isključivo na relativnu veličinu kopnenih masa i da nema utjecaja na suverenitet, teritorijalni status ili međunarodno priznate granice.
Sama rezolucija priznaje temeljni problem koji nijedno glasanje ne može riješiti: nijedna projekcija ne može savršeno reproducirati zakrivljenu površinu Zemlje na ravnoj plohi. Iako Mercatorova karta neće nestati, glasanje u New Yorku dalo je gotovo jednoglasnu međunarodnu podršku argumentu da izbor karata koje koristimo može oblikovati kako generacije razumiju svijet. Kao što je rekao ministar Dussey: “Pravedna karta ne mijenja geografiju svijeta, ona mijenja način na koji vidimo svijet.”, piše Net.hr.
