U studiju RTL Direkta slučaj s opasnim otpadom komentirao je potpredsjednik Vlade Branko Bačić
I tako smo doznali da je i u Benkovcu opasan otpad, i to 6500 tona. I tamo ima mikroplastike i teških metala: bakra, olova, s time da je poseban problem antimon, koji se može širiti kroz krš. A mikroplastika se već proširila 30 metara od odlagališta. Još nije zagadila izvorišta vode, ali vještaci ne isključuju da se to može dogoditi. Pokazao je tako nalaz koji je objavio USKOK.
A objavili su i novi nalaz HZJZ-a, u kojem stoji da su u podzemnim vodama u Gospiću pronađena 4 PEFAS spoja, dakle vječne kemikalije.
Kuda s gospićkim smećem? Tko će platiti sanaciju? Tko je zakazao? Sve je to u RTL Direktu komentirao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić s kojim je razgovarala voditeljica Mojmira Pastorčić.
Najavili ste da se u sanaciju kreće brzo. Znate li već sada kuda s opasnim otpadom?
Da, u sanaciju krećemo brzo. Tamo je sanacija samog odlagališta podijeljena u nekoliko faza. Radi se i neopasnom i opasnom otpadu.
Za neopasni otpad je propao natječaj danas?
Poništio ga je Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti jer je najjeftiniji ponuditelj povukao svoju ponudu jer nije imao rješenje za odlaganje tog neopasnog otpada. No Vlada će na temelju članka 11. Zakona o gospodarenju otpadom i Zakona o Vladi odmah, bez javne nabave, ići u direktno ugovaranje kako bismo bez odugovlačenja tih 300 vreća sa 650 tona neopasnog otpada izvukli iz Gospića.
Sad više nema natječaja i odabira najboljeg izvođača, ide se odmah u odabir tko će to raditi?
Ići ćemo odmah.
Očekujete da će to biti brzo?
Mi smo uvjereni da to ide najbrže što može. To je prva faza. Paralelno s njom provodimo aktivnosti na prekrivanju zakopanog otpada. To je ta najveća količina od 33.000 tona otpada koji je zakopan u zemlju. Tu je i opasan i neopasan otpad. Mi ćemo to prekriti prije velikih jesenjih kiša kako ne bi došlo do daljnjeg procjeđivanja otrovnog otpada tog otrovnog otpada u tlo pa u vode.
Obećajete da će biti gotovo prije jeseni? Danas je došla već promjena vremena.
Prekrivanje će krenuti nadam se idući tjedan. Odabran je izvođač. Nije uložena žalba, potpisuje se ugovor i počinje s prekrivanjem da se spriječi daljnje poniranje otrovnog otpada u tlo, vode i kako se ne bi dodatno onečišćivao okoliš. Sada nam preostaje četiri i pol tisuća tona rasutog otpada koji je oko silosa i na području PPK Velebit. Za to je raspisan natječaj, prvi je bio poništen pa je podignuta vrijednost tog posla. Dobili smo 25. kolovoza dvije ponude. Od tad Fond evaluira ponude i ispituje njihovu kvalitetu, ispunjavaju li sve obveze iz javne nabave. Ako Fond donese odluku, onda se s izvođačem odmah kreće u uklanjanje otpada izvan Hrvatske.
Znate kuda ide opasni otpad, van Hrvatske?
U ovom trenutku se radi o javnoj nabavi. Moram poštivati zakon o javnoj nabavi, ne mogu davati podatke o tome niti ih imam. Ako se odabere jedna od dviju ponuda, taj će odvoz biti izvan Hrvatske. Mi u Hrvatskoj nemamo lokaciju za zbrinuti četiri i pol tisuće tona opasnog otpada.
Kažete da će se to napraviti u roku od tri mjeseca. Razgovarali smo s raznim stručnjacima, koji kažu da je to dugi proces i traje do godinu dana, da se treba razvrstati?
Ne. Mislim da je inicijativa Gospić je naš dom tražila da se ovaj ukopani otpad ukloni, a ovaj koji je rasuti po površini mi mislimo da možemo to napraviti u tri mjeseca. Čak i prije, ali govorim za rasuti otpad. I izvući ćemo ga iz Gospića, odnosno odvesti na drugu lokaciju. To će biti ili lokacija koju će Vlada i Fond ugovoriti, ako Fond utvrdi da ni jedna od pristiglih ponuda za odvoz ne zadovoljava kriterije javne nabave.
Koji je onda rok za ukopani otpad?
Imali smo sastanak 28. srpnja s inicijativom Gospić je naš dom gdje smo im predstavili naše planove kako će Vlada, odnosno ministarstvo i fond postupati. Tada smo rekli da ćemo do 20. rujna predstaviti plan sanacije svega, i vreće, i rasuti i zakopani otpad kojeg najviše ima. Sukladno tome, predstavit ćemo plan sanacije vrlo brzo. To može biti i idući tjedan.
Tko će platiti sanaciju, građani?
To će platiti Fond iz proračuna Republike Hrvatske. Međutim, s druge strane Državno odvjetništvo vodi postupak utvrđivanja odgovornosti za ova kaznena djela. Razumijem i građanske inicijative i sugrađane i njihovu zabrinutost jer je onečišćen prostor u Gospiću. Svi se bojimo za zdravlje i zdravlje naše djece te treba što prije ukloniti taj otpad iz Gospića. Međutim, Državno odvjetništvo će u postupku pred sudovima nastojati napraviti sve da se iz imovine procesuiranih naplati šteta koju će u ovom trenutku platiti državni proračun. Na tome ćemo ustrajati, no ne možemo čekati ishod suđenja. Do tada će se preventivno platiti iz državnog proračuna.
Svi mediji pišu o sastanku koalicijskih partnera, da je bilo povišenih tonova, da se Dario Hrebak pobunio da smeće iz Varaždina dolazi u Bjelovar. Da ga je u tome podržao i Gordan Jandroković i da se suprotstavio premijeru. Bili ste na tom sastanku, što je bilo?
To je bio jedan od uobičajenih naših sastanaka, nekad su živahniji.
Znači uobičajeno bude povišenih tonova?
Nekad bude. Niti u stranci, kao niti u obitelji, a ni u koaliciji, ne mislimo svi o istome jednako. Točno je preneseno da je Hrebak imao ovu informaciju – s obzirom da odlagalište u Bjelovaru ima kapaciteta za dodatan otpad, predviđeno je da se dio otpada iz Varaždina, koji nema takve mogućnosti, dovede u Bjelovar. Hrebak je rekao da razumije solidarnost, ali da bi bilo dobro da se taj teret raspodjele viška sredstava rasporedi diljem Hrvatske sukladno postocima koji će se dogovoriti na razini ministarstva. Premijer je rekao da je potrebna solidarnost, i da moramo promijeniti svijest u Hrvatskoj da otpad nije smeće, da on može postati sekundarna sirovina i da pametni ljudi znaju od otpada napraviti sirovinu te smanjiti troškove izvoza otpada. Nije bilo nikakve žučne prepirke, jednostavno iznošenje mišljenja i puno puta smo tome svjedočili na sastancima koalicije.
Vezano za spalionicu odnosno energanu. Svaki put kad se planirala do sada, bilo je pobune građana, bez obzira radi li se o opasnom ili neopasnom otpadu. Kako sad očekujete da će se pronaći mjesto?
Kada je Tabak grupa htjela bezopasni otpad iz vreća preraditi u Zaprešiću, u Zaprešiću se stvorila pobuna. Nije to samo tamo, nego svugdje u Hrvatskoj kada samo postoji naznaka da bi došao nečiji otpad, bio on neopasan, stvara se ozračje u kojem nitko ne želi tuđe smeće. Nije problem što ne želimo tuđe smeće, mi sada polako više ne želimo ni svoje smeće, nego bismo da nam netko drugi to preuzme. Mi ćemo morati promijeniti tu svijest i pristupiti na znanstvenom principu izgradnji energana. To nisu spalionice. Te spalionice su diljem Europe, i u gradovima, naseljima.
Imali smo prilog jučer, ima ih u Beču, u Kopenhagenu. Međutim kod nas i dalje ne. Biste li vi htjeli da bude spalionica otpada na Korčuli?
Ja bih prihvatio spalionicu na Korčuli. Na Korčuli gradimo pretovarnu stanicu, pa je dio Korčulana, mojih dragih sugrađana, se buni i protiv te pretovarne stanice. A mi ne možemo nekome drugome odnijeti sve. Mi moramo na tu pretovarnu stanicu donijeti naš otpad. Govorimo o komunalnom otpadu, ne govorimo o opasnom otpadu. Govorimo o komunalnom otpadu koji će se na toj pretovarnoj stanici smanjiti, suzbijati i odnositi ga na regionalni centar koji se gradi u dubrovačkom primorju. Dakle, mi ćemo u našoj županiji naš otpad komunalni pohraniti, gospodariti s njime u centru koji se gradi u našoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Moram vas pitati sljedeće. Još 2019. godine olabavljene su kontrole otpada na granicama. Prije se puno detaljnije moralo prijavljivati što se donosi. Međutim, tadašnji ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić to je ukinuo. Je li možda to bila pogreška? Je li trebalo ostaviti strože kontrole?
Time što nije bilo potrebno najaviti tri dana prije otpad koji će ulaziti i izlaziti izvan Hrvatske, nije se nije naložilo da se kontrole ne provode. Naime, i tada već je postojao takozvani e-ONTO. To je digitalna platforma u kojemu svatko tko ima dozvolu za gospodarenje otpadom mora svoj otpad koji prevozi prijavljivati u taj očevidnik, na način da prijavljuju u kojoj se količini otpada radi, kakav je, tko ga provodi, otkud stiže i gdje ide.
Ta evidencija i danas postoji. Možemo lako i retroaktivno utvrditi što je došlo u Gospić prema tom očevidniku. E sad, da li onaj tko to radi doista točno ispunjava? To je sad druga stvar. Kad smo ukinuli tu obvezu da se prijavljuje unaprijed, nismo rekli da nema više kontrole. Taj isti princip u sklopu zelenih politika rade i naši susjedi. Tada kada smo mi to ukinuli, to rade i Talijani, Austrijanci, Nijemci. Dakle, htjelo se smanjiti svojevrsne administrativne procedure, da se može lakše određene projekte provoditi.
Sada ispada da nam je Schengen donio i neke negativne stvari, osim pozitivnih.
Slažem se. Treba inzistirati da i carina, kontrole, DIRH te Fond za zaštitu okoliša da podatke o prijevozu, otpadu i njegovom nastavku kontroliraju često kako ne bi došlo do ovakvih situacija. Da se to provodilo, ne bi se ovo dogodilo.
Idemo u oštrije kontrole?
To će biti dio našeg programa. U postupku je izmjena Zakona o gospodarenju otpadom. On će sada bitno pooštriti postupanje države prema otpadu, prema kontrolama i provjeri da li se s otpadom postupa kako je zakonom predviđeno.
Osjećate li kao potpredsjednik Vlade odgovornost za ovu situaciju u Gospiću? Ipak se znalo od 2024. da je tamo nešto, sad smo pred kraj 2026. Tek sad se to rješava.
Koliko imam informacije, građani su podnijeli predstavke 2023.-2024. godine. Inspekcija izlazi na teren po tome. Zašto se nakon prijava nije zaustavilo, ispitalo, procesuiralo, ja to doista ne znam. Vjerujem da će DORH utvrditi zašto se nakon takvih predstavki nije zaustavio taj protuzakonit dovoz otpada u Gospić. Trebalo je na svim razinama – od strane grada, županije i inspektorata, taj proces prepoznati.
I od strane Vlade?
Inspektorat je dio nacionalne izvršne vlasti, odgovorio je, piše Net.hr.
