‘Ono što se vidi tek je vrh ledenog brijega, a to će trajati vrlo dugo’, poručio je prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti
Sigurnosne prilike u Europi sve su napetije. U blizini drugog najvećeg litavskog grada pronađeni su ostaci drona koji su NATO-ovi borbeni zrakoplovi sinoć oborili. Letjelica je stigla iz smjera Bjelorusije, a sa sobom je nosila eksplozivnu napravu. Istraga o incidentu još uvijek traje.
“Baš kao i prije mjesec dana, talijanski su piloti intervenirali i oborili letjelicu koja je najvjerojatnije ruska”, rekao je talijanski ministar obrane Guido Crosetto.
“Jutros sam obavijestio naše saveznike i partnere o situaciji. Pozivamo na razgovore o tim pitanjima i unutar Europske unije i NATO-a. Jasno je da svi još imamo mnogo posla koji moramo obaviti”, poručio je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys.
Incident je zabilježen i u Danskoj, gdje je ruski veleposlanik pozvan zbog ponašanja ruske fregate koja je u Baltičkom moru signalnim raketama pucala prema danskom helikopteru.
U Nizozemskoj je jutros na desecima lokacija došlo do poremećaja cestovnog i željezničkog prometa nakon što su na željezničke pruge bile pričvršćene cijevi.
“Riječ je o ozbiljnoj sabotaži čiji je očiti cilj bio narušiti normalno funkcioniranje društva, i to baš na Dan demokracije”, poručio je nizozemski premijer Rob Jetten.
‘Mi nismo u ratu s Rusijom’
Moskva je izvijestila da su njezini bombarderi patrolirali iznad Barentsova i Norveškog mora. U trenutku kada se bilježi sve više incidenata, postavlja se pitanje je li rat već počeo.
“Mi nismo u ratu s Rusijom, ali Rusija je u ratu s nama i radi sve da nas podijeli, da nas zavadi i da nanese političke, sigurnosne i gospodarske štete. Ono što se vidi tek je vrh ledenog brijega, a to će trajati vrlo dugo”, objašnjava prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap.
Na pitanje što Europa može učiniti, Akrap ističe da je prije svega potrebno represivnim službama omogućiti razvoj napadačkih sposobnosti u digitalnom prostoru. Kao jednu od mogućnosti navodi i pritisak na financije, primjerice putem zamrznute ruske imovine. Pojedini također predlažu zabranu izdavanja viza svim ruskim državljanima.
“To neće puno pomoći, jer kad vidite i analizirate posljednjih godina, praktično najveći broj ljudi koji su vršili sabotaže i diverzije na teritoriju Europe ili dolaze iz Srbije, ili su srpski državljani, ili su Bjelorusi, ili su Rusi koji s ukrajinskim putovnicama putuju po Europi”, objašnjava Akrap.
‘Nećemo zaustaviti specijalnu operaciju’
Ukrajina poziva na dodatno pojačavanje pritiska na Rusiju, ističući kako očekuje još snažnije napade na civilne objekte, neovisno o mogućnosti održavanja pregovora.
“Nećemo zaustaviti ‘specijalnu vojnu operaciju’ tijekom trajanja pregovora”, poručio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je postignut dogovor o prekidu napada na energetske objekte, i Moskva i Kijev pozdravili su tu odluku. Međutim, već danas ruski dronovi napali su benzinske postaje u Kijevu, dok je Ukrajina odgovorila napadima na naftne rafinerije, prenosi Danas.hr.
