Izvana je ostala ista. I dalje je jedan od najprepoznatljivijih simbola Rijeke, zgrada čija se povijest veže uz sam kraj 19. stoljeća. No iza zidova Guvernerove palače posljednjih se godina događala velika promjena – povijesna zgrada dobila je novu infrastrukturu, suvremene sustave i uvjete koji bi trebali osigurati njezino funkcioniranje i zaštitu vrijednih muzejskih zbirki desetljećima koja dolaze.
Guvernerova palača izgrađena je između 1893. i 1896. godine prema projektu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna. Posljednja sveobuhvatna obnova palače i perivoja provedena je još 1938. godine, a nakon toga na zgradi su se uglavnom izvodili pojedinačni i parcijalni zahvati.
U međuvremenu su se promijenili i standardi koje jedna takva zgrada mora ispunjavati. Dotrajali sustav grijanja, nedostatak hlađenja i odgovarajuće ventilacije, problemi s vlagom i prodorom vode, pojedini konstruktivni problemi, ali i neadekvatna protupožarna zaštita više nisu bili samo pitanje udobnosti.
Poseban izazov bila je zaštita muzejskih predmeta
“Guvernerova palača više nije zadovoljavala suvremene zahtjeve zaštite kulturne baštine, energetske učinkovitosti, sigurnosti korisnika i uvjeta rada. Najveći problem nije bila samo energetska neučinkovitost, već i rizik za samu baštinu, muzejske zbirke i sve one koji u palači borave”, pojašnjava nam Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Poseban izazov bila je zaštita muzejskih predmeta. U palači se čuvaju vrijedni muzejski predmeti, umjetnine, dokumenti i zbirke kojima su potrebni stabilni uvjeti čuvanja. Promjene temperature i relativne vlažnosti zraka, kao i problemi s vlagom i vodom, dugoročno su mogli ugroziti njihovo stanje.
“Vrijedni muzejski predmeti, umjetnine, dokumenti i zbirke zahtijevaju kontrolirane uvjete temperature i relativne vlažnosti zraka. Novi sustavi omogućuju stvaranje takvih uvjeta i smanjuju rizik od njihova propadanja”, objašnjava ravnateljica.
Što se sve promijenilo iza povijesnih zidova
Energetska obnova zato je obuhvatila puno više od same potrošnje energije. U palači su ugrađeni novi sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije, dizalice topline, fotonaponski moduli, LED rasvjeta te sustav praćenja potrošnje energije.
Poboljšana je i protupožarna zaštita, uključujući sprinkler sustav, a izvedeni su i zahvati kojima se povećava konstruktivna otpornost objekta. Za posjetitelje je ugrađeno dizalo, čime je napravljen važan korak prema većoj pristupačnosti cijelog kompleksa.
Jedna od vidljivijih promjena ipak će biti ona koju većina posjetitelja neće primijetiti – Guvernerova palača više se neće grijati lož-uljem, već dizalicama topline koje koriste električnu energiju i obnovljive izvore energije.
Rezultati energetske obnove pokazuju razmjere promjene. Godišnja potreba za primarnom energijom smanjena je za oko 72 posto, isporučena energija za oko 80 posto, dok su emisije stakleničkih plinova smanjene za više od 83 posto. Palača je pritom dosegnula energetski razred A+, što je izniman rezultat za zaštićenu povijesnu zgradu iz 1896. godine.
No cilj nije bio da povijesna palača nakon obnove izgleda kao potpuno nova zgrada.
“Najbolja obnova baštine je ona nakon koje zgrada gotovo izgleda isto kao prije. Povijesne i arhitektonske vrijednosti moraju ostati sačuvane, a istodobno treba unaprijediti uvjete rada i korištenja prostora. To želimo postići kroz svih sedam etapa projekta”, kaže ravnateljica.
Promjene će se zato najviše osjetiti u svakodnevnom korištenju. Stabilnija temperatura, kvalitetniji zrak i bolji uvjeti za čuvanje zbirki trebali bi unaprijediti i iskustvo zaposlenika i posjetitelja, a muzejski programi moći će se održavati tijekom cijele godine.
Moderniji sustavi trebali bi donijeti i manje troškove korištenja i održavanja. Uštede na energiji tako se mogu usmjeriti prema onome zbog čega muzej postoji – programima, izložbama, edukaciji i razvoju publike.
“Niža potrošnja energije i moderni sustavi trebali bi smanjiti troškove rada i održavanja, a sredstva koja se tako uštede mogu se usmjeriti u muzejske programe, izložbe, edukaciju i razvoj publike”, navodi ravnateljica.
Važan dio obnove je i pristupačnost. Ugradnjom dizala i prilagodbom sanitarnih prostora gotovo cijeli kompleks postaje dostupan osobama smanjene pokretljivosti.
“Građani dobivaju obnovljeni simbol grada, posjetitelji bolje muzejsko iskustvo, sigurniji, ugodniji i pristupačniji prostor, nove sadržaje i suvremene izložbe. Kulturna baština ima smisla samo ako je dostupna ljudima”, poručuje ravnateljica.
Upravo zato ideja nije bila obnoviti povijesnu zgradu kako bi je se ponovno samo promatralo izvana. Guvernerova palača trebala bi biti prostor koji aktivno živi i u kojem će se povijest Rijeke susretati sa suvremenim kulturnim sadržajima.
Energetska obnova završila, ali velika priča tek slijedi
Guvernerova palača već je desetljećima jedan od simbola Rijeke. Njezina se silueta pojavljuje na razglednicama i fotografijama grada, a zgrada je tijekom svoje povijesti mijenjala i svoju društvenu ulogu. Nekada je bila simbol političke moći, dok je od sredine 20. stoljeća sve snažnije postajala simbol lokalne kulture i baštine.
Sada joj se ta uloga dodatno širi.
“Palača se izvana neće promijeniti. Ona će ostati prepoznatljiva i povijesno vrijedna, ali će biti uređena, modernizirana i prilagođena suvremenim potrebama. Obnova baštine danas znači i energetsku učinkovitost, protupožarnu zaštitu, kompletne instalacije te pristupačnost osobama u invalidskim kolicima i osobama smanjene pokretljivosti”, kaže ravnateljica.
Energetska obnova završena je 31. kolovoza 2026. godine, no ona predstavlja tek prvu od ukupno sedam faza Integriranog projekta revitalizacije Guvernerove palače.
Druga faza već je u tijeku, a financira je Primorsko-goranska županija. U njoj su predviđeni konstruktivno ojačanje međukatnih konstrukcija, injektiranje zidova, izvedba požarnih sektora, djelomična zamjena krova i odvodnje, obnova čelične konstrukcije svjetlarnika iznad atrija te ugradnja termoizolacijskog stakla. Završetak te faze očekuje se krajem 2027. godine.
Nakon toga slijede konzervatorsko-restauratorski i obrtnički radovi – od obnove stolarije, zidova, tapeta i do drvenih obloga, povijesne rasvjete i štukatura. Planirana je i obnova istočnog aneksa, povijesnog perivoja te muzejsko-izložbenih i ugostiteljskih prostora.
Muzejska će se zbirka u palaču vratiti tek nakon što se provedu radovi potrebni za njezin siguran smještaj, a potom slijedi i postavljanje novog stalnog postava.
“Naš cilj nikada nije bio samo obnoviti građevinu. Guvernerova palača jedan je od velikih simbola Rijeke i želimo je sačuvati, ali i učiniti funkcionalnom i sadržajno aktivnom za buduće generacije. Želimo joj dati novi život i novu ulogu u kulturnom, društvenom i turističkom razvoju grada”, ističe ravnateljica.
Kada sve faze budu završene, cilj je stvoriti suvremeni kulturni kompleks s reprezentativnim izložbenim prostorima, obnovljenim Mramornim salonom za događanja, atrijem, edukativnim sadržajima, ugostiteljstvom, suvenirnicom i obnovljenim perivojem.
“Želimo da Guvernerova palača sačuva povijest Rijeke, ali istodobno postane mjesto znanja, susreta, kulturnih događanja i turističkih iskustava. To je najbolji način da ovom spomeniku damo budućnost”, kaže ravnateljica.
Europska sredstva pokrenula su veliki investicijski ciklus
Takva transformacija ne bi bila moguća bez ulaganja koja su otvorila put i širem planu revitalizacije. Prvi veliki korak omogućila su europska sredstva.
Za prvu fazu projekta u srpnju 2023. godine odobreno je 3.532.879,69 eura bespovratnih sredstava, uz stopostotno financiranje.
Projekt je financiran u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u okviru europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).
Taj je mehanizam uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća te predstavlja središnji dio instrumenta NextGenerationEU, koji se oslanja na ključne europske strategije i direktive.
Riječ je o jednom od financijski najvećih projekata u okviru poziva, ali i jedinom projektu kojim se obnavlja pojedinačno zaštićeno kulturno dobro.
“Europska sredstva bila su ključna za ovaj prvi korak. Njihova vrijednost nije samo u financiranju energetske obnove, već u tome što su pokrenula prvi investicijski ciklus našeg sedmerofaznog programa integrirane revitalizacije”, naglašava ravnateljica.
Za završetak preostalih faza procjenjuje se da će biti potrebno više od 11,6 milijuna eura, Muzej će nastojati osigurati kroz pozive za javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture i medija, europske fondove i uz potporu osnivača, Primorsko-goransku županiju.
Energetska obnova tako jest završena, ali priča o Guvernerovoj palači tek ulazi u novu fazu. Cilj nije samo smanjiti potrošnju energije i ugraditi novu infrastrukturu, već omogućiti da jedan od najvažnijih povijesnih simbola Rijeke ostane živ prostor kulture, baštine, susreta i novih sadržaja.
“Naša vizija nije samo obnovljena povijesna zgrada, već suvremeni kulturni kompleks koji će biti važan pokretač kulturnog, društvenog i turističkog razvoja Rijeke i Primorsko-goranske županije”, zaključuje ravnateljica.
#europeforus
