Milanović je na obilježavanju 35. obljetnice Hrvatske ratne mornarice govorio o modernizaciji i gradnji novih ratnih brodova, a osvrnuo se i na aktualna ratišta te poručio da hrvatski vojnici na njima neće sudjelovati
Na obilježavanju Dana Hrvatske ratne mornarice i 35. godišnjice njezina osnutka u Splitu, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović obratio se okupljenima u Vojarni “Admiral flote Sveto Letica – Barba”. U svom govoru istaknuo je važnost modernizacije Hrvatske ratne mornarice, ali i ponovno naglasio da hrvatski vojnici neće sudjelovati na bojištima u aktualnim sukobima.
“More i mornarica su način života. To nije samo 35 godina, to nije prestalo postojati bez obzira na države i režime koji su nas osvajali i silili da budemo pod njima. Ovo je 35 godina vrhunca i sjaja, ali povijest je puno duža. Hrvati su jedini slavenski narod koji je vezan uz more na neprekidan način 1000 godina. Nijedan drugi narod nema maritimnu povijest među slavenskim narodima kao Hrvati”, naveo je u govoru.
Govoreći o brodogradnji, poručio je da je upravo ona jedan od važnih dijelova hrvatske povijesti.
“Hrvatska je ovdje nastala. To je rodilište, kolijevka i dječja soba mlade hrvatske države. Odavde je krenulo hrvatsko ime, ovdje su se strukture vlasti nadomak superiorno. Stoljeća su trebala da se tajne vođenja rata i zanata usavrše. U jednom trenutku bili smo i dosta napredni. Bilo bi zlo i loše da to znanje, tehnologije i način života izgubimo”, istaknuo je.
Dodao je kako je Hrvatskoj s vremenom sve teže očuvati brodograđevnu industriju i nastaviti s gradnjom ratnih brodova.
‘Hrvatska mornarica dobila je – ništa’
“Zapovjednik mornarice, admiral Damir Dojkić, jasno je nabrojao inventar onoga što je planirano i što bi trebalo provesti. Ovo nije mjesto da se odgovorne proziva. Brod koji je nama ovdje nadohvat ruke – Omiš – gledao sam njegovo sastavljanje 2015. godine na suhom, a 2016. je spušten u more. Trebalo je tri godine da zaplovi. Svih pet ophodnih brodova trebalo je uploviti 2018.: Omiš je isplovio 2019., a onda Umag. I to je to što je Hrvatska ratna mornarica dobila zadnjih 11 godina. Deplanirano je nazvati nedovoljno – to je ništa.”
Milanović je potom govorio i o složenosti odluka vezanih uz nabavu vojne opreme, ističući da takve odluke imaju dugoročne financijske i operativne posljedice.
“Kad se nabavljaju složeni sustavi, onda je odluka dvostruko bremenita: trenutačno je bremenita i financijski je dugoročno obvezujuća i ne možeš to mijenjati svaki dan kao bičve dva puta. Ne ide. Imaš i onda to trebaš i vučeš i ploviš, ideš i raubaš godinama.”
Kritizirao je i dosadašnji pristup nabavi, podsjetivši da se godinama govorilo o nabavi korveta, najprije jedne, a potom i dvije hrvatske korvete.
‘Apel: Vrijeme je da se vratimo i postavimo imperativ’
“Zadnjih mjeseci ne radi se ništa. Razumjet ću ako i nema novca, ali vrijeme je da se tome vratimo i postavimo imperativ da se brodovi, koliko je moguće, grade na hrvatskim navozima i brodogradilištima. Ta znanja zbog kojih se u Veneciji išlo na vješala ako ih se otkrivalo, a činila su razliku između života, mira i smrti. Ovo je apel, nadam se da ćemo od toga nešto biti”, rekao je Milanović.
Nastavio je da “smo malobrojni, ali da gospodarimo velikom obalom.”
‘Brod nije samo sredstvo, on je ambasador’
“Ovo je jedinstven prostor. U ovom sam zaljevu proplivao i teško je biti objektivan. Ovo more i obala jedinstveni su u Europi i naši su. Brod nije samo sredstvo, ali ograničenije borbeno sredstvo. To vidimo u Hormuškom tjesnacu. Ni uloga tenka kao najprodornijeg oklopnog sredstva pješaštva nije kao što je bila. Ti sustavi dosta koštaju, a kad se nabave, snosiš posljedice odluka”, naveo je predsjednik.
Nastavio je:
“Za razliku od tenka, koji je potreba, pitanje je samo kako i u kojim okolnostima i s kakvom zaštitom, i na to će nam tekući događaji dati odgovor s obzirom na stanje na ratištima na kojima ne sudjelujemo, na sreću, i bogami nećemo sudjelovati.”
Za brod je rekao da, osim što “može biti ubojit i može odvratiti”, da je on i ambasador.
“On je vidljiv, vrišti i kliče i predstavlja državu i svatko ga vidi. On je na moru skoro cijele godine i dio je našeg identiteta. Ta se riječ olako povlači, ali identitet su zaljev, artefakti, crkve, spomenici, ploče. Sve su to davni duhovi davnog vremena bilježili i to je danas osnova hrvatske države i nacije.”, rekao je.
Zaključio je:
“Ona nije rasna postrojba. Hrvatska nacija je svijest i želja pripadnosti istom krugu ljudi.”
Čestitao je nagrađenima, promaknutima i odlikovanima u mornarici, prenosi Danas.
