‘Samo jedan kilometar na sat može za posljedicu imati veliku tragediju, odnosno ozljedu’, navodi Rajko Horvat
Kamere za nadzor brzine uskoro bi mogle imati znatno manju toleranciju. Državni zavod za mjeriteljstvo predložio je smanjenje broja kilometara koji se oduzimaju od brzine koju zabilježi kamera, no konačna odluka još nije donesena.
Prema sadašnjim pravilima, ako kamera na mjestu gdje je ograničenje 50 kilometara na sat zabilježi brzinu od 60 kilometara na sat, od izmjerene brzine oduzima se deset kilometara i vozač ne dobiva kaznu. Prema novom prijedlogu oduzimalo bi se samo pet kilometara, pa bi u tom slučaju kazna iznosila 30 eura.
Još veća razlika bila bi kod brzine od 86 kilometara na sat. Umjesto dosadašnje kazne od 130 eura, ona bi prema novim pravilima mogla iznositi između 390 i 920 eura.
Predložene izmjene razlikovale bi način obračuna za fiksne kamere, mobilne uređaje i presretače. Prijedlog se trenutačno nalazi u javnom savjetovanju, koje traje do 19. listopada.
Profesor: Vozači se moraju pripremiti
O prijedlogu izmjena razgovarali smo s Rajkom Horvatom, profesorom na Prometnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kojeg smo pitali podržava li Fakultet predložene promjene.
“Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu podržava sve mjere koje su usmjerene u povećanje sigurnosti cestovnog prometa, pa tako i ovu”, ističe Horvat.
Govoreći o tome što bi izmjene konkretno značile za vozače, Horvat kaže:
“Prije svega, to znači za njihove novčanike – kazne će biti znatno strože, odnosno tolerancija će biti puno manja. Moraju se pripremiti na tu mjeru.”
Naš sugovornik pritom ističe da treba razmotriti i razlog zbog kojeg se pravila mijenjaju.
“S druge strane, treba vidjeti razlog zbog čega se to mijenja. Je li to usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, ili je to ono što bi se moglo reći priznanjem neučinkovitosti dosad postavljenih kamera, a to se reflektira u sigurnosti cestovnog prometa”, nastavlja naš sugovornik.
Prekoračenje brzine u praksi
Horvata smo pitali koliko je prekoračenje brzine zapravo velik problem te zamolili da procijeni koliko bi vozača moglo prekoračiti dopuštenu brzinu dok smo razgovarali uz jednu od najprometnijih zagrebačkih prometnica.
“Na ovoj cesti možemo vidjeti jako veliko prometno opterećenje, i u takvim uvjetima nema puno prekoračenja brzine. Kada nema takvog opterećenja, onda su najčešći prekršitelji vozači motocikla i oni vozači koji žele stići na zeleno svjetlo na susjednom raskrižju, da prođu kroz raskrižje. Upravo u takvim momentima može se dogoditi da pješak ili biciklist neoprezno prolaze preko kolnika, i može se dogoditi prometna nesreća”, pojašnjava Horvat.
Objasnio je i što u praksi znači prekoračenje brzine u situaciji kada vozač vozi 60 kilometara na sat, a ograničenje je 50.
“Ono što je vozača vrlo interesantno je njihova percepcija – ‘ma što je kilometar simo, kilometar tamo’. To je možda u njihovoj percepciji točno, ali u prometnoj nesreći, odnosno posljedici nesreće, je znatno velika. Samo jedan kilometar na sat može za posljedicu imati veliku tragediju, odnosno ozljedu. Onda taj kilometar itekako znači, jer u dokaznom postupku može se reći – ‘da je vozio kilometar manje od onoga što mu je izmjereno, izbjegao bi nesreću’.”
Pitali smo ga i mogu li nove, strože novčane kazne utjecati na ponašanje vozača.
“Vjerujem da hoće jedno izvjesno razdoblje. Stalno napominjem, a znanstveno je dokazano, da svaka mjera ima svoju učinkovitost u određenom razdoblju. U prvom trenutku će vozači to percipirati. Ali ono što je interesantno, pošto vozači znaju gdje su postavljene pozicije kamere – na tim mjestima smanjuju brzinu, međutim, kasnije je opet problem u povećanju brzina. Svaka mjera ima svoj učinak, ali ponekad, nažalost, vrlo kratka”, zaključuje profesor, piše Danas.hr.
