Hrvatska treba nastaviti ulagati u vlastitu energetsku nezavisnost, uz povećanje udjela električne energije provedene iz obnovljivih izvora, a ne povećavati ovisnost o stranom plinu, istaknuli su danas u Rijeci koordinator stranke Možemo za Rijeku Nebojša Zelič, vijećnica u skupštini PGŽ Morena Lekan i koordinatorica stranke Sandra Benčić.
Zbog toga su prijedlog Mostovog zastupnika Zvonimira Troskota, o kupovini američkog ukapljenog plina iz LNG terminala i izgradnji termoelektrane u Riječkom zaljevu ocijenili zamjenom jedne ovisnosti drugom -opasnijom i skupljom.
“Umjesto da iz elektroenergetske mreže Europske unije dijelimo energiju s našim susjedima, Most sugerira da umjesto nekadašnje ovisnosti o ruskom plinu sada postanemo ovisni o američkom LNG plinu. To je apsolutno neprihvatljivo s aspekta temeljnog zahtjeva koji hrvatski građani s pravom imaju, a to je energetska neovisnost Hrvatske. Prema Mostovom i Troskotovom prijedlogu, Hrvatska bi svoju ovisnost o stranom plinu trebala povećati za najmanje 20 posto. Toliko bi, naime, više plina trebali uvoziti da bi se proizvelo ono što zastupnik Troskot predlaže – a to je da se u riječkoj termoelektrani proizvede tri teravatsata električne energije. To bi koštalo više od pola milijarde eura godišnje samo za plin, bez troškova infrastrukture, bez troškova CO2 emisija koje bi morali platiti i bez troškova same proizvodnje”, istaknula je Sandra Benčić. Troskot predlaže da se Hrvatsku učini ovisnom o skupom plinu, da ju se učini osjetljivijom na geopolitičke okolnosti i da nas se utjera u proizvodnju najskuplje struje, tri puta skuplje od struje iz OIE.
Upitala je: “Je li moguće da Troskot to ne zna, ili je riječ o promociji nečijih interesa? To sigurno nije hrvatski interes”.
Zelič je pobliže pojasnio što bi Troskotov prijedlog izgradnje nove plinske termoelektrane mogao značiti za Rijeku i Riječki zaljev u kojem već postoje kapaciteti za preradu fosilnih goriva. “Imamo rafineriju u Urinju, imamo zatvorenu rafineriju na Mlaci za koju se govori da će se i tamo vršiti prekrcaj plina. Most uza sve to predlaže izgradnju još infrastrukture za spaljivanje skupog uvoznog plina, kako bi se proizvodila el. energija”, rekao je i ocijenio kako Most valjda misli da ako se CO2 od plina spaljenog u atmosferi ne vidi, da problem zagađenja zraka ne postoji. “Trumpovski razmišljaju o energetici, i jasno je da se protivimo njihovom prijedlogu da Hrvatsku učine još ovisnijom o stranim energentima, kao i izgradnji nove termoelektrane u Riječkom zaljevu”, rekao je Zelič.
Lekan je istaknula kako je jasno da novu termoelektranu na uvozni plin u Rijeci ne žele ni Riječanke ni Riječani, ni građani Hrvatske, koji znaju da do jeftinije struje za kućanstva nećemo doći preko uvoznog plina, nego jačanjem energetske neovisnosti. Također je podsjetila i da je Troskot u svojem prijedlogu krenuo od laži o navodnom krahu energetske tranzicije u Europi, unatoč činjenici da je u prošloj godini u Europskoj uniji polovica električne energije dobivena je iz obnovljivih izvora, a u proteklih 20 godina ukupni udio energije iz obnovljivih izvora potrošene u EU utrostručen je na više od 25 posto. “Daleko smo od energetske samostalnosti. Prošle godine smo samo u ljetnim mjesecima uvezli struje za četvrt milijarde eura, a kao jedna od zemalja s najviše sunčanih sati u EU, imamo upola manje instaliranih kapaciteta solara od prosjeka Unije, 400W po glavi stanovnika u usporedbi s prosječnih 900W po stanovniku EU”, govori Lekan.
Benčić je podsjetila i kako se Možemo od svojeg osnivanja snažno zalaže za promjenu hrvatske energetske politike prema većoj energetskoj neovisnosti. “Hrvatska je bogata vjetrom, suncem, vodom i geotermalnim izvorima i treba iskoristiti zelenu tranziciju za jačanje energetske neovisnosti”, rekla je.
Dodala je kako zelena tranzicija u praksi dokazano funkcionira u nizu razvijenih europskih zemalja.
“Danska je prošle godine čak 71 posto svoje energije proizvela iz obnovljivih izvora, dok Njemačka već danas izvozi struju dobivenu iz zelenih izvora. To su modeli na koje se Hrvatska mora ugledati. Umjesto toga, HDZ već deset godina propušta priliku za stavljanje naših vlastitih resursa u funkciju upozorila je Benčić.
Istaknula je i kako Hrvatska još uvijek nema sustavno solarizirana kućanstva kojima bi se omogućila proizvodnja vlastite električne energije, dok su energetske zadruge u Hrvatskoj svedene na razinu incidenta, za razliku od Austrije i Njemačke gdje gotovo svako selo ima svoju energetsku zadrugu. Posebno je kritizirala izostanak javnih ulaganja HEP-a u solarne i vjetroelektrane te prepuštanje tog sektora privatnim investitorima od kojih lokalna zajednica nema koristi.
“Zahtijevamo da tamo gdje postoji elektroenergetska infrastruktura lokalna zajednica obavezno ostvaruje izravnu korist – bilo kroz jeftiniju ili besplatnu energiju za javne ustanove poput škola i vrtića, bilo kroz suvlasništvo u projektima i osiguranje dijela prihoda. Samo na taj način zelenu tranziciju možemo učiniti društveno pravednom i uistinu korisnom za sve naše građane”, zaključila je Benčić.
