Dodatne probleme stvara i nepovjerenje oko dijeljenja osjetljivih informacija unutar institucija EU-a
Glavni gradovi država članica Europske unije posljednjih tjedana sve ozbiljnije razmatraju mogućnost velikog hibridnog napada u kojem bi moglo biti više žrtava.
Rasprave su se intenzivirale nakon što je u kolovozu u zračnoj luci u Leipzigu pronađen dron s eksplozivom. Diplomati upozoravaju da scenarij napada s većim brojem poginulih više ne smatraju samo teorijskom mogućnošću.
Kako piše Politico, veleposlanici svih 27 država članica o toj temi razgovaraju iza zatvorenih vrata, bez mobitela i pomoćnika. Poseban naglasak stavljen je na reakciju Europske unije u prvim satima nakon ozbiljnog incidenta – od slanja hitnih timova i financijske pomoći pogođenoj državi do usklađivanja javne komunikacije.
“Moramo biti spremni za nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što bi uzrokovalo više žrtava, nije isključen”, rekao je jedan visoki diplomat EU-a.
Drugi dužnosnik bio je još izravniji:
“S obzirom na opseg i razmjere ruskih aktivnosti, prije ili kasnije bit će žrtava. Čista je sreća što ih dosad nije bilo.”
Sve veći strah od napada
Europska unija i NATO posljednjih godina bilježe sve veći broj incidenata koje opisuju kao hibridne napade. Među njima su kibernetički napadi i sabotaže, ali i pokušaji utjecaja na izbore, podmetanje požara te narušavanje zračnog prostora.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine europske institucije tvrde da je Moskva dodatno intenzivirala takve aktivnosti.
“Europa se suočava sa sve većim brojem prijetnji”, rekao je europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath. “Jačamo sposobnost predviđanja i otkrivanja prijetnji, poboljšavamo rano upozoravanje i osiguravamo da Europa može brzo i zajednički odgovoriti kada je naša demokratska otpornost na kušnji,” poručio je.
Teija Tiilikainen iz Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji smatra da je samo pitanje vremena kada bi takvi incidenti mogli odnijeti ljudske živote.
“Kada Rusija koristi sve smrtonosnije alate kako bi testirala našu spremnost i volju za protumjerama, u jednom trenutku bit će žrtava. Namjerno ili nenamjerno, to se događa,” objasnio je.
Slična zabrinutost postoji i unutar NATO-a. Jedan diplomat Saveza rekao je da postoji strah kako bi u jednom trenutku mogao stradati građanin neke od savezničkih država, što bi stvorilo snažan politički pritisak na odgovor.
EU ili NATO?
Upravo se na tom području pojavljuje problem. Dio država članica smatra da Europska unija sve više ulazi u područje sigurnosti koje je tradicionalno u nadležnosti NATO-a te upozorava na moguće preklapanje odgovornosti.
“To može postati vrlo zbunjujuće za donositelje odluka na svim razinama”, rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a.
“Ako dođe do zabune ili dupliciranja, donošenje odluka može se usporiti, a u krizama je vrijeme uvijek presudno,” rekla je.
Problem predstavlja i nepovjerenje u način na koji se unutar institucija Europske unije dijele osjetljive informacije. Nekoliko diplomata navodi da strahuju od curenja podataka, zbog čega najpovjerljivije informacije radije dijele putem NATO-ovih kanala.
“Moja vlada vrlo je sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u prostoriji s čelnicima. Ili završe u medijima ili izravno u Moskvi”, rekao je diplomat jedne države s istočnog krila EU-a.
Spor oko novog sigurnosnog protokola
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je uvođenje novog “protokola za sigurnosne izvanredne situacije”, čiji bi cilj bio pomoći državama članicama u koordinaciji tijekom velikih kriza. Prijedlog bi trebao biti dio šire Europske sigurnosne strategije, koja se očekuje početkom studenog.
Međutim, nekoliko diplomata usprotivilo se toj ideji smatrajući da Europska unija već raspolaže mehanizmima za upravljanje krizama.
“Vrlo nam je neugodno zbog ideje o novom sigurnosnom protokolu. Već imamo mehanizme. U krizi postoji Integrirani politički odgovor na krize, IPCR, koji je dobro funkcionirao tijekom pandemije i drugih kriznih situacija”, rekao je jedan diplomat.
‘Moskva ne razmišlja na taj način’
U slučaju ozbiljnijeg hibridnog napada, odluka o daljnjem postupanju i dalje bi prvenstveno bila odgovornost države koja je pogođena. Francuska je tako nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine aktivirala članak 42.7 Ugovora o Europskoj uniji, odnosno odredbu o uzajamnoj pomoći. To je dosad bio jedini slučaj u kojem je ta odredba aktivirana.
Radilo se o političkoj odluci francuskih vlasti, a nakon nje nije uslijedio širi zajednički dogovor država članica. Iznimka je bila suradnja Francuske i Belgije u istragama povezanim s terorizmom, podsjetila je Oana Lungescu.
Kako bi se kod napada s većim brojem žrtava spriječila nejasnoća oko nadležnosti, Lungescu smatra da bi Europska unija i NATO trebali precizno podijeliti svoje uloge.
NATO bi prema tom pristupu bio zadužen za razmjenu obavještajnih podataka i vojno odvraćanje, dok bi Europska unija trebala preuzeti civilni odgovor.
Teija Tiilikainen smatra da je koordinacija Europske unije u odgovoru na hibridne napade korisna, ali upozorava kako se takav pristup ne može uspoređivati s nacionalnim sustavima otpornosti, poput finskog modela “sveobuhvatne sigurnosti”.
Lungescu je na kraju istaknula i da Moskva ionako ne povlači jasnu granicu između Europske unije i NATO-a.
“Iskreno, Putin nije briga donose li se odluke u Coreperu 2 ili u Sjevernoatlantskom vijeću. Moskva ne razmišlja na taj način”, rekla je, prenosi Danas.hr.
