S dolaskom hladnijih dana sve su češće prehlade, kašalj, povišena temperatura i druge respiratorne infekcije. Iako većina takvih tegoba prolazi uz odmor i jednostavne mjere kućnog liječenja, mnogi već pri prvim simptomima odlaze liječniku ili očekuju antibiotik. Upravo je na te česte pogreške u objavi na društvenim mrežama upozorio liječnik Darko Kljajić, koji je detaljno objasnio kako pravilno postupati kod najčešćih zimskih infekcija i kada je zaista potrebno potražiti liječničku pomoć.
„Virusi se ne liječe antibioticima. Nikad. Nigdje. Ni preventivno. Ni ‘za svaki slučaj’”, naglasio je Kljajić, podsjetivši da su zimske infekcije gornjih dišnih puteva najčešće virusnog podrijetla. Njihovo liječenje uglavnom uključuje mirovanje, dovoljno tekućine i ublažavanje simptoma, dok antibiotici imaju smisla samo kod određenih bakterijskih infekcija, prema procjeni liječnika.
Kod šmrcanja, kihanja i grebanja u grlu, što su česti simptomi viroze, Kljajić savjetuje ostanak kod kuće, i to ne samo djeci nego i odraslima. Preporučuje dovoljno vode, čaja ili juhe, ispiranje nosa fiziološkom otopinom, odmor i kvalitetan san. Liječniku se treba javiti ako simptomi traju dulje od sedam do deset dana bez poboljšanja, ako se stanje pogoršava ili se pojave izraženi bolovi u području lica ili uha.
Posebno se osvrnuo na povišenu temperaturu, koju mnogi pogrešno smatraju sigurnim znakom bakterijske infekcije. Temperatura je, objašnjava, dio obrambenog odgovora organizma i sama po sebi nije razlog za uzimanje antibiotika. Kod kuće se preporučuju mirovanje, unos tekućine te, prema potrebi, paracetamol ili ibuprofen u skladu s uputama za primjenu. Ako visoka temperatura traje dulje od tri dana, teško se snižava ili je praćena pogoršanjem općeg stanja, potrebno je javiti se liječniku. Kod male djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika savjetuje se ranija procjena.
Kašalj je još jedan simptom koji često izaziva zabrinutost, osobito kada se zadrži i nakon što ostale tegobe prođu. Kljajić podsjeća da kašalj nakon virusne infekcije može potrajati dva do tri tjedna. Za ublažavanje tegoba preporučuje tople napitke, ovlaživanje zraka i med, ali isključivo za djecu stariju od godinu dana i odrasle. Antibiotik nije potreban samo zato što osoba kašlje. Liječničku pomoć treba potražiti ako se kašalj pogoršava, dugo traje bez poboljšanja ili je praćen otežanim disanjem. Izraženo otežano disanje zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Može li se po boji sekreta iz nosa prepoznati bakterijska infekcija?
Liječnik se osvrnuo i na često pitanje kako razlikovati virusnu od bakterijske infekcije nosa i sinusa. Kod virusnih infekcija sekret je često proziran ili bijel, vodenast, mijenja se tijekom dana te se pojavljuje uz kihanje i grebanje u grlu. Kod bakterijskih infekcija sekret može biti gušći, žut ili zelenkast, a tegobe mogu dulje trajati i biti praćene bolovima u licu, zubima ili ušima te lošijim općim stanjem.
Ipak, posebno naglašava da boja sekreta sama po sebi nije dokaz bakterijske infekcije. Žuti ili zeleni sekret može se pojaviti i kod obične virusne prehlade, pa odluku o eventualnom liječenju antibioticima treba temeljiti na cjelokupnoj kliničkoj slici, trajanju simptoma i liječničkoj procjeni.
Kljajić podsjeća i na jednostavne kućne mjere koje su koristile prethodne generacije, poput toplih napitaka, juhe, odmora i sna. One i danas imaju važno mjesto u ublažavanju simptoma, iako ne zamjenjuju liječničku pomoć kada se pojave znakovi komplikacija.
„Većina zimskih infekcija je virusna. Virus = odmor, tekućina, simptomatsko liječenje. Antibiotici su lijekovi za točno određene situacije, ne za strah. Bolest se ne liječi junačenjem, nego mirovanjem”, poručuje liječnik.
Na kraju objave otvorio je i pitanje nepotrebnih dolazaka u ambulante već tijekom prvog dana blažih simptoma. Prema njegovoj procjeni, više od 90 posto pacijenata s virozom koji tako rano dolaze na pregled prethodno nije pokušalo provesti ni osnovne mjere kućnog liječenja. Riječ je o njegovoj procjeni iz prakse, a ne o podatku koji je u objavi potkrijepljen istraživanjem.
Takvi dolasci, upozorava, mogu nepotrebno povećati izloženost drugih pacijenata i zdravstvenih djelatnika respiratornim infekcijama. Zato savjetuje da se kod blagih, uobičajenih simptoma najprije primijene osnovne mjere kućne njege, a u slučaju nedoumica kontaktira liječnika radi procjene potrebe za pregledom.
Njegova je završna poruka jednostavna: kod većine viroza potrebno je vrijeme, odmor i odgovarajuće ublažavanje simptoma, dok antibiotike ne treba uzimati na vlastitu ruku. Pravodobno prepoznavanje ozbiljnijih simptoma jednako je važno kao i izbjegavanje nepotrebnog liječenja.
