Hrvatska se suočava s velikim promjenama na tržištu rada, a problem u budućnosti sve manje bi mogao biti pronalazak zaposlenja, a sve više nedostatak ljudi koji će dostupne poslove obavljati. Prema procjenama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Hrvatskoj bi u idućih deset godina moglo nedostajati čak 327.000 radnika ako se ne promijene postojeće politike. Na taj podatak upozorava Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u svojoj strategiji poslovanja do 2030. godine.
HZZ predviđa da će broj zaposlenih u Hrvatskoj porasti s približno 1,73 milijuna u 2025. na 1,84 milijuna do 2030. godine, što je povećanje od gotovo 110.000 zaposlenih. Istodobno bi broj nezaposlenih, prema projekcijama, mogao pasti s prosječnih 81.000 u 2026. na manje od 60.000 do kraja desetljeća.
Međutim, sve manja nezaposlenost ne znači nužno i manje problema za gospodarstvo. Zbog starenja stanovništva i smanjenja broja radno sposobnih građana poslodavci će sve teže pronalaziti radnike, osobito one s potrebnim kvalifikacijama. Nedostatak radne snage već je izražen u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, prometu, zdravstvu i drugim uslužnim djelatnostima.
Gotovo sve županije mogle bi izgubiti stanovništvo
Posebno zabrinjavaju demografske projekcije OECD-a prema kojima će se do 2050. broj stanovnika smanjivati u svim hrvatskim županijama osim Zadarske županije i Grada Zagreba. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pad bi mogao dosegnuti čak 40 posto.
Istodobno se očekuje sve veći udio starijeg stanovništva. Prema projekcijama, do 2050. godine u 20 hrvatskih županija na svaka dva radno sposobna stanovnika dolazit će jedna osoba starija od 65 godina. Takav razvoj događaja mogao bi dodatno opteretiti mirovinski i zdravstveni sustav.
HZZ upozorava da će daljnji gospodarski rast sve više ovisiti o povećanju produktivnosti, zapošljavanju domaćih radnika koji su trenutačno izvan tržišta rada te dolasku radne snage iz inozemstva. Pritom se naglašava potreba za boljom integracijom stranih radnika, priznavanjem njihovih kvalifikacija i usmjeravanjem prema područjima u kojima nedostaje zaposlenih.
Velik potencijal vidi se i u većem uključivanju starijih osoba na tržište rada. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, u Hrvatskoj nakon umirovljenja nastavlja raditi oko pet posto umirovljenika, dok je prosjek Europske unije približno 13 posto.
Uz demografske promjene, tržište rada mijenjat će i razvoj umjetne inteligencije te automatizacije. HZZ navodi međunarodne procjene prema kojima bi digitalne tehnologije do kraja desetljeća mogle utjecati na oko 86 posto radnih mjesta, dok bi automatizacija mogla zamijeniti do petine postojećih poslova. Istodobno se očekuje otvaranje novih radnih mjesta u tehnološkim i drugim rastućim sektorima.
Zbog svega navedenog, HZZ najavljuje snažniji fokus na prekvalifikacije, cjeloživotno obrazovanje i razvoj vještina koje poslodavci traže. Posebna pozornost posvetit će se obrazovnim vaučerima, digitalnim kompetencijama i osposobljavanju radnika.
Poruka projekcija je jasna: Hrvatska bi u godinama koje dolaze mogla imati sve manje nezaposlenih, ali i sve veće poteškoće u pronalasku ljudi koji mogu popuniti slobodna radna mjesta.
