Dejan Šoškić, bivši guverner Narodne banke Srbije i jedan od istaknutijih kandidata pobjedničke Studentske liste, progovorio je o političkoj budućnosti Srbije, mogućnosti da preuzme premijersku funkciju te odnosima sa susjednim državama. Posebnu pozornost privukla je njegova izjava o Hrvatskoj, u kojoj se pozvao na riječi predsjednika Zorana Milanovića.
U razgovoru za Media servis Šoškić je poručio da Srbija nakon izborne pobjede studentskog pokreta mora krenuti u obnovu institucija, borbu protiv korupcije i stvaranje drukčijih odnosa sa susjedima. Iako se njegovo ime spominje među mogućim kandidatima za novog predsjednika vlade, naglasio je da odluka o tome još nije donesena.
Na pitanje bi li prihvatio premijersku dužnost, kazao je da mu bavljenje politikom nikada nije bilo životni cilj, ali da su okolnosti u Srbiji sada drukčije te da smatra kako svatko treba pridonijeti oporavku društva.
O Hrvatskoj citirao Milanovića
Govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije, Šoškić je istaknuo da dvije države moraju ostaviti iza sebe političku retoriku devedesetih godina i usmjeriti se na suradnju.
Pritom je spomenuo hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, čiju je raniju izjavu o bliskosti hrvatskog i srpskog naroda ocijenio vrlo važnom.
„Citirao bih predsjednika Hrvatske, koji je rekao veliku istinu koje smo svi svjesni. Teško je pronaći dva naroda u Europi, ali i u svijetu, koji su bliži nego Hrvati i Srbi. Stoga bi bilo potpuno iracionalno da, uz takav stupanj bliskosti, nemamo dobrosusjedske odnose”, rekao je Šoškić.
Dodao je kako očekuje da će buduća srbijanska vlada biti konstruktivan partner Hrvatskoj, ali i ostalim državama regije, među kojima je izdvojio Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada su odnosi Zagreba i Beograda opterećeni brojnim otvorenim pitanjima, među kojima je i sudbina nestalih osoba iz Domovinskog rata.
Najavljuje borbu protiv korupcije i reformu institucija
Šoškić je kao jedan od prioriteta nove vlasti naveo oslobađanje medija od političkog utjecaja, jačanje pravosuđa i policije te donošenje zakona o lustraciji, kojim bi se pojedincima odgovornima za ozbiljna kršenja prava moglo onemogućiti ponovno obnašanje javnih dužnosti.
Zauzeo se i za reviziju velikih infrastrukturnih projekata, kako bi se provjerile njihova sigurnost i financijska opravdanost. Takve provjere smatra važnima i zbog tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru, koja je potaknula masovne prosvjede u Srbiji.
Osvrnuo se i na izjave Aleksandra Vučića o mogućem samoorganiziranju građana, ocijenivši da takva retorika može pridonijeti destabilizaciji zemlje.
Šoškić smatra da se eventualne nepravilnosti i zlouporabe bivših dužnosnika moraju istražiti kroz zakonom propisane postupke, a ne političkim obračunima.
Što kaže o Europskoj uniji i Kosovu?
Kada je riječ o europskom putu Srbije, Šoškić je rekao da osobno podržava europske integracije, ali smatra da bi građani o konačnom ulasku u Europsku uniju trebali odlučiti na referendumu, nakon ispunjavanja uvjeta za članstvo.
Istodobno je poručio da i Europska unija mora pokazati stvarnu spremnost prihvatiti Srbiju.
O pitanju Kosova ponovio je stajalište Studentske liste da je Kosovo, prema srbijanskom ustavu, sastavni dio Srbije. Pozvao se i na međunarodno pravo te rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Iako se o Šoškiću govori kao mogućem budućem premijeru, on zasad ne potvrđuje da će preuzeti tu funkciju. Ono što je iz njegovih izjava jasno jest da među prioritetima buduće vlasti vidi obnovu institucija, borbu protiv korupcije i drukčiji pristup odnosima sa susjednim državama.
Izvor: Index.hr / Media servis
