Nakon neuobičajeno toplog vremena slijedi osjetno pogoršanje, uz kišu, pad temperature, snažan vjetar i mogućnost prvih snježnih pahulja u najvišim predjelima Hrvatske. Kakvo nas vrijeme očekuje za blagdan Svih svetih, hoće li zima biti hladna i snježna te možemo li se nadati bijelom Božiću, u RTL Direktu otkrila je zamjenica ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda Petra Mikuš Jurković.
Prošle godine blagdan Svih svetih obilježilo je natprosječno toplo i sunčano vrijeme. U Zagrebu se temperatura penjala čak do 24 Celzijeva stupnja, pa su mnogi građani groblja obilazili u kratkim rukavima.
Ove godine vremenska slika bit će znatno drukčija. Umjesto babljeg ljeta očekuju nas kiša, hladnoća, jaka bura, a ponegdje u gorju moguće su i prve snježne pahulje.
O nadolazećem pogoršanju, dugoročnim prognozama za zimu i utjecaju klimatskih promjena na snježne sezone sa zamjenicom ravnatelja DHMZ-a Petrom Mikuš Jurković razgovarala je urednica i voditeljica RTL Direkta Mojmira Pastorčić.
Za Sve svete kaputi i kišobrani, na Jadranu mogući orkanski udari bure
Vidjeli smo kako su Svi sveti izgledali prošle godine: kratki rukavi, toplo, sunčano. Dakle, tako neće biti ove godine na grobljima, stiže nam ugriz zime, je li tako?
Ugriz kasne jeseni, ja bih rekla da neće biti toplo. Nećemo imati kratke rukave, naprotiv, morat ćemo se pripremiti, izvaditi i kapute i imati uz sebe kišobrane. Svi koji planiraju na groblja, subota je povoljniji dan za to jer će kiše biti još malo i bit će samo mjestimična i povremena.
Ponegdje će biti i sunčanih razdoblja. Najviše sunca bit će u Istri. Nedjelja će potom biti sve oblačnija i sve tmurnija, a onda u drugom dijelu dana i kišovitija. Kiša će vrlo vjerojatno zahvatiti cijelu Hrvatsku, možda će samo dijelovi Istre biti pošteđeni.
Najviše kiše očekuje se u drugom dijelu nedjelje i u ponedjeljak. I ono što trebam spomenuti, bit će vjetrovito, ne samo na moru nego i na kopnu. Zapuhat će umjeren, ponegdje i jak sjeverni, sjeveroistočni i sjeverozapadni vjetar. Osjet hladnoće pojačavat će vjetar, a na moru će jaka bura ponegdje imati olujne, čak i moguće orkanske udare.
Govorimo već o suboti ili nedjelji?
Govorimo i o suboti i o nedjelji, a onda će najjača bura i najjači vjetar u unutrašnjosti biti na Dušni dan, u ponedjeljak. Zato treba pratiti i prognoze HAK-a, da vidimo koje će prometnice biti otvorene na specifičnim dionicama gdje bura može stvarati probleme svima koji putuju prema moru ili se vraćaju s mora u unutrašnjost tijekom nedjelje ili ponedjeljka.
Znači, ovo prekrasno sunce koje smo imali ovaj tjedan, malo ćemo se načekati da ga ponovno vidimo ili?
Hoćemo, načekat ćemo se. Iako, kažem, bit će nešto sunčanih razdoblja u subotu. Bit će ih i na kopnu i na moru, a onda, što se tiče sunca, negdje sredinom idućeg tjedna opet raste vjerojatnost za sunčana razdoblja, više na moru nego na kopnu.
Kako će vjetar slabjeti, na kopnu bi moglo biti i niske naoblake koja bi se mogla dugo zadržavati pa temperatura zraka neće odviše rasti.
Snijeg moguć u Gorskom kotaru i Lici
O kolikom padu temperature zraka govorimo?
Temperatura zraka, što se tiče jutarnjih vrijednosti, bit će negdje oko četiri, pet, šest Celzijevih stupnjeva u unutrašnjosti. Ovaj tjedan imali smo i oko nule, čak i nešto blago ispod nule. Međutim, imali smo vedre noći, a kada imamo vedre noći, temperatura zraka jako se spusti.
Vidjela sam da se u nekim prognozama spominje snijeg. Gdje bi ga moglo biti, jesu li samo gorja u pitanju?
Samo su gorja u pitanju, i to najviši dijelovi Gorske Hrvatske, Gorskog kotara i Like. Ono gdje bismo mogli zabilježiti snijeg na postajama DHMZ-a vrlo je vjerojatno na našoj najvišoj postaji Zavižanu, koji je na oko kilometar i pol visine.
Najveća vjerojatnost za pokoju snježnu pahuljicu, možda i uz kišu i susnježicu, jest s nedjelje na ponedjeljak, kada nam dolazi taj hladniji zrak.
A samo da kažem, što se tiče temperature, da se naši gledatelji pripreme za Sve svete. Temperatura se neće puno mijenjati tijekom dana pa će vrijednosti u unutrašnjosti uglavnom biti od pet do devet, možda negdje deset stupnjeva, a na Jadranu između 13 i 16 stupnjeva, uz buru.
Kakva nas zima očekuje? Prognoze upućuju na temperature iznad prosjeka
To ne zvuči baš toplo. Kad smo već krenuli o snijegu, već su objavljene dugoročne prognoze za zimu. Znam da dugoročne prognoze nisu skroz pouzdane, ali što kažete za ovu zimu, kakva nas čeka?
Sezonske prognoze mogu nam u pravilu reći kakvo je odstupanje od prosjeka: hoće li zima biti toplija ili hladnija od prosječnih zima prema klimatologiji, hoćemo li imati više ili manje oborine.
Ono što govore sezonske prognoze za ovu zimu jest da će opet biti toplija od prosjeka, što se uklapa u cijeli niz godina i globalno zatopljenje, odnosno trend sve toplijih godina.
Što se tiče oborina, one su nešto nepouzdanije od temperature kada govorimo o sezonskim prognozama. Međutim, vidi se da će oborina biti oko prosjeka ili možda ponegdje čak i malo iznad prosjeka.
To znači da će biti snijega ili je to teško reći?
Snijeg je u sezonskoj prognozi najnepouzdaniji zato što se moraju poklopiti i hladnoća i oborina, a snijeg zahtijeva specifične vremenske situacije.
To ne možemo gledati nekoliko mjeseci unaprijed, za to su nam potrebne prognoze dan za dan.
Prve neke naznake možemo vidjeti, recimo, dva tjedna prije događaja, a kako se približavamo događaju, pouzdanost je, naravno, sve veća.
Hoćemo li imati bijeli Božić?
S obzirom na to da nakon Svih svetih svi počinju ukrašavati trgovine božićnim ukrasima, je li onda pravo pitanje nakon Svih svetih stiže li nam bijeli Božić? To je omiljeno pitanje svih Hrvata.
To je omiljeno pitanje, međutim, sezonska prognoza ima određena ograničenja i prognoza općenito ima ograničenja.
Dva tjedna prije Božića možda možemo dobiti neke naznake hoćemo li ići u tom smjeru, a onda, kako se približava Božić, možemo biti sve precizniji.
Ali ono što bih htjela reći jest da smo u vremenu zatopljenja i klimatskih promjena. Ono što nam mjerenja pokazuju jest da, nažalost, broj dana sa snijegom pada.
Upravo zbog globalnog zagrijavanja i zagrijavanja na području Hrvatske, koje je sada već zamjetno, broj dana sa snijegom pada i u nizinama i u gorju.
To vidimo i na našim visinskim postajama. Imamo tri: Puntijarka, Parg i Zavižan. Svugdje je broj dana sa snijegom u posljednjih dvadeset godina u padu.
Isto tako, sve se više skraćuje snježna sezona, odnosno razdoblje od prvog do posljednjeg dana sa snijegom.
Skijanje će biti sve zahtjevnije na nižim nadmorskim visinama
Znači li to onda da ovo što je mnogim ljudima normalno, da se masovno u Europi ide na skijanje po svim zemljama, neće baš uvijek ostati tako?
Zasad će još biti skijanja, još ćemo moći ići na skijanje, osobito na visokim skijalištima.
Međutim, sezone će zaista biti sve zahtjevnije i sve promjenjivije na nižim skijalištima i tu će trebati dosta prilagodbe. Već se sada dosta radi na umjetnom zasnježivanju. Naravno, i za umjetno zasnježivanje potrebne su niske temperature i dani s niskim temperaturama.
Ono što je sigurno, i klimatske projekcije nam govore čak i u nekim blažim scenarijima porasta temperature, jest da će broj dana sa snijegom biti manji i da će se snježna granica sve više podizati.
Dakle, viša skijališta još će uvijek imati prirodnog snijega i moći ćemo se tamo još dosta dugo skijati, ali skijališta koja su na nižim nadmorskim visinama morat će se na neki način prilagoditi.
No mi puno toga možemo napraviti, ne samo u Hrvatskoj nego i globalno. Ovisi o tome kako ćemo se prilagođavati trenutačnoj situaciji, ali i budućoj, te kako ćemo reagirati, usporavati pa možda čak i zaustaviti klimatske promjene ako zaustavimo ispuštanje stakleničkih plinova.
I ako neki to dovoljno dobro shvate, je li tako?
Tako je.
Puno Vam hvala što ste bili gošća RTL Direkta i sve nam ovo objasnili. Dakle, kaputi i kišobrani. Hvala Vam.
Molim.
