Američki građani danas izlaze na međuizbore (midterms), koji predstavljaju svojevrsni referendum o dosadašnjem tijeku mandata aktualnog predsjednika. Što bi eventualni poraz i gubitak većine u Kongresu značio za Trumpa, ekipa RTL-a upitala je za mišljenje bivšeg diplomata i analitičara Božu Kovačevića
Američki birači danas odlučuju o raspodjeli političke moći u Kongresu, jednoj od triju grana vlasti, uz predsjednika Donalda Trumpa te Vrhovni i ostale savezne sudove. Budući da se održavaju na polovici predsjedničkog mandata, međuizbori ujedno predstavljaju svojevrsno mjerenje „političke temperature nacije“.
Na biralištima će građani ocijeniti i prve dvije godine drugog Trumpova mandata. Da se ovi izbori mogu promatrati kao svojevrstan referendum o svemu što je Trump govorio i činio, smatra i bivši diplomat i vanjskopolitički stručnjak Božo Kovačević. Pritom ističe da je upravo Trump inzistirao na tome da izbori budu personalizirani. “U svakoj izbornoj jedinici gdje se bira zastupnik u Predstavničkom domu ili u svakoj državi gdje se bira Senat, Trump je inzistirao kao da se glasa za njega, odnosno protiv njega”, podsjeća Kovačević.
Trump je u više navrata pozivao svoje pristaše da glasovanje dožive kao da se i njegovo ime nalazi na glasačkom listiću. Od početka listopada održao je više od 24 predizborna skupa s ciljem mobilizacije birača. Većina njih organizirana je u saveznim državama u kojima je na izborima 2024. godine odnio uvjerljivu pobjedu, što pokazuje da republikanci znatan dio kampanje usmjeravaju na očuvanje postojećih pozicija.
Što ako republikanci izgube Zastupnički dom?
Kongres je institucija zadužena za donošenje i usvajanje saveznih zakona koji se primjenjuju na području cijelog SAD-a, a čine ga Zastupnički dom, odnosno donji dom, i Senat. Republikanci trenutačno imaju većinu u oba doma, no ona je vrlo tijesna.
Prema dosad objavljenim anketama, demokrati bi mogli osvojiti većinu u Kongresu, dok je ishod izbora za Senat znatno neizvjesniji. Božo Kovačević također predviđa da bi demokrati mogli preuzeti većinu u Zastupničkom domu, čime bi Trumpu bilo teže provoditi njegove političke planove. “Vrlo vjerojatno možemo očekivati daljnje zaoštravanje odnosa između republikanaca, odnosno predsjednika Trumpa s jedne strane i demokrata s druge. Ne vjerujem da će Trump odustati od svojih politika, ni na unutrašnjem ni na vanjskopolitičkom planu, a to onda najavljuje mogućnost novih sukoba, recimo blokada u vezi s usvajanjem proračuna, što on rezultira obustavom financiranja nekih državnih službi i slično”, govori Kovačević.
Na ovim izborima bira se svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu, čiji mandati traju dvije godine, kao i 35 od ukupno 100 senatora. Ipak, većina izbornih utrka ne smatra se neizvjesnima. Senatorski mandat traje šest godina, a Senat zajedno sa Zastupničkim domom sudjeluje u donošenju saveznih zakona. Kako bi zakon bio usvojen, oba ga doma moraju prihvatiti u istom tekstu, nakon čega se šalje predsjedniku na potpis.
Ako demokrati preuzmu kontrolu nad jednim ili obama domovima Kongresa, otvorila bi im se mogućnost pokretanja istraga o onome što smatraju sukobom interesa i pogodovanjem unutar Trumpove administracije. Također bi mogli tražiti određene ustupke u zamjenu za podršku zakonodavnim prijedlozima.
Ne bi bio prvi put da izgubi većinu u Kongresu
Kovačević podsjeća kako je Trump već jednom ostao bez većine u Kongresu, i to 2018. godine, no unatoč tome dovršio je svoj predsjednički mandat. Ipak, u međuvremenu je protiv njega pokrenut postupak opoziva. Takav scenarij nije nepoznat ni drugim američkim predsjednicima.
Barack Obama, primjerice, tijekom prvog mandata pretrpio je težak poraz na međuizborima za Predstavnički dom. Prema Kovačevićevim riječima, do takvog ishoda doveo je angažman pokreta Tea Party, koji je u velikoj mjeri bio potaknut rasističkim motivima. Slična je sudbina u prvom mandatu zadesila i Billa Clintona: njegova je stranka na prvim međuizborima izgubila većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu. Međutim, na međuizborima tijekom drugog mandata Clinton je ostvario pobjedu, što je upućivalo na zadovoljstvo birača njegovom politikom.
Uz moguće promjene na unutarnjopolitičkoj sceni, otvoreno je i pitanje kakve bi posljedice eventualni poraz Trumpovih republikanaca imao na američku vanjsku politiku. Nekoliko europskih diplomata u razgovoru za Politico iznijelo je procjenu da bi se Trump u takvim okolnostima mogao više usmjeriti na vanjsku politiku, gdje bi imao veću slobodu djelovanja. Njihova je bojazan da bi to moglo dovesti do povlačenja dodatnih tisuća američkih vojnika iz Europe, novih napada na NATO savez te smanjenja izdvajanja za njegovo financiranje.
Sudbina Ukajine i odnosi s EU
Kovačević smatra da će Trump i dalje provoditi politiku kakvu je vodio dosad. Govoreći o odnosima Ukrajine i Rusije, podsjeća da je Trump od samog početka tvrdio kako rat u Ukrajini nije njegov sukob te da do ruske invazije 2022. godine ne bi ni došlo da je tada bio predsjednik.
“Jasno da je on skloniji tome da se s Rusijom dogovori mogući ishod rata u Ukrajini, što je naravno za Ukrajinu nepovoljno”, navodi Kovačević.
Dodaje i da je američki predsjednik sklon postizanju dogovora između triju vodećih nuklearnih sila – SAD-a, Kine i Rusije, dok Europsku uniju ne smatra saveznikom. “On aktivno radi na pokušajima razmontiranja Europske unije jer Amerika u bilateralnim odnosima sa svakom europskom državom pojedinačno će uvijek nadvladati. Dok u kontaktima s Europskom unijom nije sigurno da će biti tako. Dakle, Europsku uniju Trump doživljava kao neku vrstu nelojalne konkurencije Americi. Ako bi Europska unija bila poslušna, onda on možda ne bi imao ništa protiv nje. Ali Europsku uniju Trump doživljava kao konkurenta Americi i to takvog konkurenta koji je uvelike ovisan o Americi pa SAD može štošta uvjetovati Europskoj uniji i ne mora je uvažavati na način na koji mora uvažavati Kinu i Rusiju”, zaključuje analitičar.
Ovogodišnji međuizbori održavaju se u razdoblju kada je Trumpova popularnost gotovo na najnižoj razini. Glavni razlozi nezadovoljstva birača su rat s Iranom i poskupljenje goriva koje je uslijedilo. Sukob SAD-a i Izraela s Iranom dodatno je potaknuo inflaciju i produbio krizu troškova života, već opterećenu Trumpovom nepredvidivom carinskom politikom.
Visoki troškovi svakodnevnog života, od hrane i goriva do skrbi za djecu, stanovanja i zdravstvene zaštite, nametnuli su se kao jedno od ključnih pitanja izbora. Zbog sve veće zabrinutosti za gospodarsku situaciju, konkurentnima su postala čak i područja s izrazito konzervativnim biračkim tijelom, piše Danas.hr.
