Izraelci danas izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli označiti prekretnicu u političkoj budućnosti zemlje. Već prvi podaci pokazuju iznimno velik interes birača. Do 10 sati glasalo je oko 1,2 milijuna ljudi, odnosno 16,7 posto biračkog tijela, što je najveća izlaznost zabilježena u tom dijelu dana još od 1981. godine.
U središtu pozornosti nalazi se dugogodišnji premijer Benjamin Netanyahu, koji se suočava s ozbiljnim izazovom oporbenog bloka predvođenog bivšim načelnikom glavnog stožera Gadijem Eisenkotom. Prema anketama objavljenima uoči izbora, njihova je utrka vrlo tijesna, a nijedan politički blok nema sigurnu parlamentarnu većinu. Za sastavljanje vlade potrebno je najmanje 61 od ukupno 120 zastupničkih mjesta.
Sigurnost i rat u Gazi obilježili kampanju
Jedno od ključnih pitanja izbora jest odgovornost za sigurnosne propuste koji su prethodili napadu Hamasa 7. listopada 2023. godine, kada je ubijeno gotovo 1200 ljudi, a 251 osoba odvedena je kao talac. Oporba traži osnivanje neovisnog istražnog povjerenstva, dok Netanyahu smatra da bi takvo tijelo bilo politički pristrano.
Premijer se tijekom kampanje ponovno predstavljao kao jamac izraelske sigurnosti, ističući vojne uspjehe i bliske odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Oporba ga, s druge strane, kritizira zbog načina upravljanja državom, spornih pravosudnih reformi i korupcijskog postupka koji se protiv njega vodi, a u kojem odbacuje optužbe.
Važna tema ostaje i rat u Gazi. Prema podacima tamošnjeg ministarstva zdravstva, od listopada 2023. ubijeno je više od 74.000 ljudi. Izraelske vojne operacije izazvale su snažne međunarodne kritike, dok pitanje budućnosti Gaze i dalje dijeli političku i međunarodnu javnost.
Oporbu ujedinjuje želja za promjenom vlasti
Eisenkot predvodi blok stranaka koje se razlikuju po političkim stavovima, ali dijele cilj smjene Netanyahua. Među njima su bivši premijer Naftali Bennett, Avigdor Lieberman i čelnik Demokrata Yair Golan.
Netanyahu se za ostanak na vlasti oslanja na desne i ultraortodoksne stranke. Jedna od najvećih unutarnjih podjela odnosi se na obvezno služenje vojnog roka za ultraortodoksne Židove, nakon što vlada nije provela odluku Vrhovnog suda o njihovu uključivanju u vojnu službu.
Dodatnu neizvjesnost stvara položaj arapskih stranaka, koje bi svojim mandatima mogle utjecati na parlamentarnu većinu, iako dio potencijalnih koalicijskih partnera odbacuje suradnju s njima.
Prvi rezultati očekuju se večeras
Prema izvještajima, oko 70.000 izraelskih državljana vratilo se iz inozemstva kako bi sudjelovalo na izborima, a glasat će i velik broj mladih koji prvi put izlaze na birališta.
Prve izlazne ankete očekuju se u 22 sata, dok će prebrojavanje glasova vojnika i rezervista početi u srijedu. Konačan politički rasplet mogao bi potrajati znatno dulje jer će, čak i nakon objave rezultata, biti potrebno dogovoriti parlamentarnu većinu.
Ako nijedan blok ne uspije sastaviti vladu, Izrael bi se ponovno mogao suočiti s političkom blokadom i novim izborima. Zemlja je između 2019. i 2022. godine čak pet puta izlazila na birališta zbog nemogućnosti formiranja stabilne vlasti.
Izvor: Index.hr / BBC
