VELIKA ZAVRZLAMA

Istječe rok, a predstavnici suvlasnika zgrade ne znaju kamo prije: ‘Ovo je već treća verzija ugovora’

Sve zgrade u Hrvatskoj do kraja godine moraju potpisati nove međuvlasničke ugovore i ugovore o upravljanju.

Sve stambene zgrade u Hrvatskoj do kraja godine moraju sklopiti nove međuvlasničke ugovore i ugovore o upravljanju. No, brojnim predstavnicima suvlasnika taj se zadatak pretvorio u pravu administrativnu zavrzlamu. Neki već izrađuju treću verziju ugovora, a vremena za usklađivanje sve je manje. Oni koji ne ispune zakonsku obvezu mogli bi se suočiti s dodatnim troškovima i problemima u upravljanju zgradom.

„Najspornije je to što je ovo već treći primjerak tog ugovora koji radim. Imamo mi primjedbe, imaju oni primjedbe”, opisuje svoje iskustvo za RTL Danas Milenko Kovačević, predstavnik suvlasnika jedne zagrebačke zgrade.

Pred sobom, kaže, ima već treću verziju međuvlasničkog ugovora. Izradi ga i pošalje upravitelju, oni zatraže izmjene, nakon čega slijedi novi krug usklađivanja. „Muke. Šišaj ponovno i radi”, kaže Kovačević.

Slične probleme ima i njegov kolega Davor Vojvodić, s kojim se sastaje u podrumu zgrade. Nada se da će cijeli postupak uspjeti završiti s manje izmjena.

Rok se bliži, a podataka o potpisanim ugovorima još nema

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada stupio je na snagu 1. siječnja 2025. godine, a njime je propisano da suvlasnici u roku od dvije godine moraju sklopiti nove međuvlasničke ugovore.

Tin Bašić, savjetnik platforme Zgradonačelnik.hr, upozorava predstavnike suvlasnika da ne čekaju posljednji trenutak.

„Apeliram na sve predstavnike suvlasnika da potpišu nove međuvlasničke ugovore kako ne bi došli u nove troškove i situaciju bez kontrole. Međuvlasnički ugovor je ustav zgrade i određuje sva pravila igre. Ako nekome pukne cijev, znat ćemo tko je odgovoran i tko je plaća”, poručuje Bašić.

U Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu da zasad nemaju podatke o tome koliko je zgrada već potpisalo nove ugovore.

„Posljedice se najviše ogledaju u tome da će se otvoriti mogućnost jedinicama lokalne samouprave da imenuju prinudne upravitelje zgrade. Ti prinudni upravitelji mogu naplaćivati i peterostruki iznos zajedničke pričuve, tako da je savjet da se požure”, ističe Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike Ministarstva graditeljstva.

Lokalne samouprave mogle bi imati puno posla

Odvjetnik Ivan Barun upozorava da bi velik broj zgrada koje još nisu sklopile nove ugovore mogao predstavljati i ozbiljno administrativno opterećenje za jedinice lokalne samouprave.

„Postoji velik broj zgrada koje nisu sklopile nove međuvlasničke ugovore, tako da će to biti veliko administrativno opterećenje za lokalnu zajednicu. Bit će puno javnih poziva i zahtjeva ili će se morati ići u izmjene rokova u okviru postojećeg zakona”, objašnjava Barun.

No, u Ministarstvu poručuju da produljenja rokova neće biti.

Kovačević se nada da će svoju zgradu uspjeti uskladiti s novim pravilima na vrijeme. „Hoće li biti do 1. siječnja? Hoće, što se mene tiče, hoće. Slijedim sve upute, do 1. prosinca će biti spreman”, kaže.

Najveći upravitelj zgrada u Hrvatskoj, GSKG, kao i Udruga upravitelja, ipak smiruju situaciju. Vjeruju da će suvlasnici ugovore sklopiti u propisanom roku. Ako se to ipak ne dogodi, poručuju da dosadašnji upravitelji ostaju na čelu zgrada, ali bez ugovora, piše Net.hr.

Iz naše mreže
Preporučeno