Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice država u kojima su cijene nekretnina rasle brže od prihoda
Dolazak do vlastite nekretnine postaje sve veći izazov za građane diljem Europe. Analiza Eurostata, koju je objavio Euronews, pokazuje da su u čak 17 članica Europske unije cijene nekretnina u razdoblju od 2015. do 2025. rasle brže od prihoda kućanstava. Najveća razlika između rasta cijena stanova i primanja zabilježena je u Portugalu, dok je Rumunjska jedina među državama s najvećim padom omjera cijena nekretnina i prihoda.
Podaci Eurostata pokazuju da je omjer cijena stambenih nekretnina i prihoda kućanstava na razini Europske unije tijekom deset godina porastao za 6,8 posto. Ipak, u deset država članica zabilježen je suprotan trend, odnosno smanjenje tog omjera.
Istodobno su cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji u desetogodišnjem razdoblju, zaključno s drugim tromjesečjem 2026., porasle za čak 62 posto. Zbog sve ozbiljnijih problema s dostupnošću stanovanja Europska komisija je u prosincu 2025. predstavila Europski plan za pristupačno stanovanje.
U Portugalu cijene stanova najviše odmaknule od prihoda
Omjer cijena nekretnina i prihoda pokazuje odnos između kretanja cijena stambenih objekata i raspoloživog dohotka kućanstava po stanovniku. Njegov rast upućuje na to da nekretnine postaju sve skuplje u usporedbi s primanjima građana, dok pad omjera znači da stanovanje postaje financijski dostupnije.
U razdoblju od 2015. do 2025. godine najveći porast ovog pokazatelja zabilježen je u Portugalu, gdje je dosegnuo čak 60,8 posto. Drugo mjesto zauzela je Nizozemska s povećanjem od 34,3 posto.
“Portugal je doživio turistički procvat, a program zlatnih viza privukao je strane ulagače pa su cijene nekretnina djelomično rasle zbog stranog kapitala”, objasnio je za Euronews Business Mike Langen, glavni ekonomist za stambeno tržište u banci ABN AMRO.
Kao ključne čimbenike rasta cijena nekretnina u Nizozemskoj izdvojio je manjak stambenog prostora i snažnu potražnju ulagača. Značajan rast omjera, veći od 20 posto, zabilježen je i u drugim europskim državama. U Mađarskoj je iznosio 26,5 posto, u Češkoj 25,8 posto, u Španjolskoj 24,5 posto, a u Grčkoj 22,5 posto. Takvi podaci pokazuju da su cijene stambenih nekretnina u tim zemljama rasle osjetno brže od prihoda stanovništva, što je građanima dodatno otežalo kupnju vlastitog doma.
Ronan Lyons, izvanredni profesor ekonomije na Trinity Collegeu u Dublinu, objašnjava kako je u državama s najvećim rastom uglavnom prisutna velika potražnja za stanovima u najvećim gradovima, dok njihova ponuda nije uspjela pratiti takav porast interesa.
Porast omjera veći od deset posto zabilježen je i u Sloveniji, gdje je iznosio 18,2 posto, Irskoj s 14,4 posto, Austriji s 13,6 posto, Slovačkoj s 11,2 posto, Luksemburgu s 10,6 posto te Litvi s 10,1 posto.
Rumunjska bilježi najveći pad, ali stanari i dalje teško žive
Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Rumunjska, gdje je omjer cijena nekretnina i prihoda zabilježio pad od 42,8 posto, što je najveće smanjenje među članicama Europske unije. Drugim riječima, stanovi su 2025. godine bili znatno povoljniji u odnosu na prihode građana nego prije deset godina.
Smanjenje tog omjera zabilježeno je i u Finskoj, za 25,2 posto, te u Bugarskoj, za 16,2 posto. Dvoznamenkasti pad ostvarili su i Cipar, s 12 posto, te Italija, s 11,9 posto.
Prema Langenovu mišljenju, snažan rast prihoda u Bugarskoj i Rumunjskoj nakon njihova pristupanja Europskoj uniji pridonio je većoj dostupnosti nekretnina u odnosu na primanja stanovništva.
Ipak, Lyons upozorava kako povoljniji pokazatelji ne znače automatski i bolji životni standard za sve građane. Pritom posebno izdvaja položaj podstanara u Rumunjskoj. Tijekom 2025. godine čak 56 posto osoba koje plaćaju tržišnu najamninu živjelo je u kućanstvima koja su na troškove stanovanja trošila više od 40 posto raspoloživih prihoda. Riječ je o najvećem udjelu takvih kućanstava u Europskoj uniji.
Hrvatska pri dnu ljestvice
U Hrvatskoj je omjer cijena stanova i prihoda kućanstava u razdoblju od 2015. do 2025. godine zabilježio rast od 1,5 posto. Riječ je o znatno manjem povećanju u odnosu na prosjek Europske unije, gdje je isti pokazatelj u promatranom razdoblju porastao za 6,8 posto.
Prema tim podacima, Hrvatska se nalazi među državama pri dnu ljestvice prema rastu cijena nekretnina u odnosu na prihode stanovništva. Međutim, drugačiju perspektivu pruža usporedba s dugoročnim prosjekom. Naime, hrvatski omjer cijena stanova i prihoda u 2025. godini bio je 5,2 posto niži od njegova dugoročnog prosjeka.
Drugim riječima, trenutačni omjer u Hrvatskoj još uvijek je ispod razine na kojoj se u prosjeku nalazio od 2000. godine. Ipak, taj podatak ne treba tumačiti kao dokaz da su nekretnine u Hrvatskoj pristupačne. Riječ je o pokazatelju koji mjeri kretanje cijena stanova u odnosu na prihode kućanstava, ali ne prikazuje stvarnu financijsku dostupnost stanova građanima niti obuhvaća sve troškove povezane s njihovim financiranjem, prenosi Danas.hr.
