Farmaceutska industrija na nekim svojim proizvodima za tretiranje životinja mijenja tarifne brojeve kako bi umjesto 25 posto PDV-a plaćala 13 posto
Farmaceutska industrija na nekim svojim proizvodima za tretiranje životinja mijenja tarifne brojeve kako bi umjesto 25 posto PDV-a plaćala 13. O svemu su obaviješteni Ministarstvo poljoprivrede i Porezna uprava, čeka se rasplet situacije i traže objašnjenja.
Proizvodi za tretiranje pasa i mačaka protiv buha i krpelja, različitih farmaceutskih tvrtki, imaju na deklaracijama drugačije tarifne brojeve pa tako ispada da su neki veterinarsko medicinski proizvodi, a drugi pesticidi.
To možda nije slučajnost jer u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost stoji da je stopa PDV-a na veterinarsko medicinske proizvode 25%, a stopa PDV-a na sadnice, sjemenje i pesticide iznosi 13%. No takvom deklaracijom ne služe se sve tvrtke, pa smo specifikacije dva naizgled slična proizvoda odnijeli stručnjacima na analizu.
“Oba proizvoda sadrže istu djelatnu tvar Fypronil. Znači razlika je samo u proizvođaču ta dva proizvoda”, kaže dr. veterine u ambulanti BOSGEN d.o.o. Josip Kovačić.
Iako kemijski iste djelatne tvari, na jedan se proizvod plaća veći, a na drugi manji PDV pa je proizvođač koji plaća porez od 25 posto u nepovoljnijoj poziciji na tržištu od onog koji plaća 13 posto.
Kupili smo proizvod poznatog europskog farmacetskog giganta i na njega platili porez od 13%. Kontaktirali smo i i pitali zašto su na tom proizvodu promjenili tarifni broj, a oni nam odgovaraju da taj potez odgovara zahtjevima njemačkih pravnih tjela i da su kao takvi valjani za cijelu Europsku uniju.
No da nešto možda ipak ne valja misli ministar poljoprivrede, jer osim proizvoda za mačke i pse, na tržištu je sličan problem i s proizvodima za pčelare pa možda ima elemenata višemilijunske porezne prijevare.
“To je nešto na što su me nedavno I upozorili, nešto što kontroliramo u suradnji s Ministarstvom financija I poreznom upravom, I ako se tako nešto utvrdi takvi će biti najstrože kažnjeni”, ističe ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
A na naše upite iz Carinske uprave ministarstva financija odgovaraju da se mogu poduzeti i naknadne provjere robe s ciljem zaštite financijskih interesa. Zaštita državne blagajne, samim tim i poreznih obveznika, morao bi biti upravo taj cilj.
Hari Kočić
