Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke dug opće države na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio je 288,5 milijardi kuna, što je 87,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U odnosu na isto razdoblje lani javni je dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili 7,8 posto, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria.
Dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti, na kraju ožujka ove godine povećan je, u usporedbi s veljačom, za 7,7 milijardi kuna, odnosno za 2,7 posto, dok je u odnosu na kraj prošle godine zabilježio povećanje od 8,9 milijardi kuna ili 3,2 posto.
“Pritom se više od 58 posto javnog duga na kraju prvog tromjesečja, odnosno 167,5 milijardi kuna, odnosi na unutarnji javni dug, dok se preostala 121,1 milijarda kuna odnosi na zaduženost prema inozemnim vjerovnicima”, navode analitičari Raiffesenbank Austria (RBA).
Najznačajniji doprinos rastu ukupnog javnog duga u prvom je tromjesečju došao od središnje države, koja u ukupnom javnom dugu čini udio od 98,3 posto. Dosegnuvši iznos od 284 milijardi kuna krajem ožujka, dug središnje države porastao je, naime, za 20,7 milijardi kuna prema ožujku prošle godine.
Premda je na mjesečnoj razini, ali i u odnosu na prosinac prošle godine ostvario blagi pad, dug lokalnih jedinica, koji ukupno iznosi 5,2 milijarde kuna, na godišnjoj je razini porastao za 55 milijuna kuna ili 1,1 posto.
Promatrano prema instrumentima zaduživanja, krajem prvog tromjesečja 159,2 milijardi kuna ili 55,2 posto ukupnog javnog duga, odnosi se na zaduženje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice, dok 107 milijardi kuna ili 37,1 posto čine državne obveze po kreditima. Ostatak od 22,4 milijardi kuna ili 7,8 posto odnosi se na obveze države po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama.
“Prema našim očekivanjima, javni dug do kraja 2015. godine mogao bi premašiti razinu od 90 posto procijenjenog BDP-a. Osim toga, u skorije vrijeme su moguće i dodatne revizije javnog duga (prema metodologiji ESA 2010) koje podrazumijevaju proširenje statističkog obuhvata na dug poduzeća u državnom vlasništvu povezanih s lokalnim jedinicama, što će dovesti do ponovnog porasta iskazanog javnog duga”, zaključuju analitičari RBA.
