JAMA SOVJAK Ekološka bomba pet kilometara udaljena od mora i centra Rijeke!

Foto: lokalpatrioti-rijeka.com

Web portal lokalpatrioti-rijeka.com jučerašnjim je napisom i foto-galerijom s novim snimkama ozloglašene jame Sovjak još jednom podsjetio na jednu od najvećih ekoloških sramota Rijeke, Kvarnera i Hrvatske! Riječ je o ilegalnom odlagalištu otpada, jami dubokoj nekih 30 -40 metara koja se nalazi tik uz staro odlagalište komunalnog otpada Viševac na Viškovu, gdje su od 1950. do 1990. godine riječke „prljave“ industrije, odnosno nekoć propulzivne rafinerija, koksara, brodogradilišta, tvornice… iz Rijeke ali i s drugih područja bivše države odbacili oko 250 tisuća prostornih metara tekućeg i izuzetno opasnog otpada.

sovjak2

Snimke kao da su s nekog drugog, postapokaliptičnog planeta, i sušta su suprotnost turističkim promotivnim fotografijama koje ovih dana preplavljuju medije – i snimljene su na svega par kilometara udaljenosti od mjesta gdje razdragani i bezbrižni gosti provode svoj odmor vjerujući da uživaju u „djevičanski“ čistoj, nezagađenoj vodi, zraku, moru… Je li baš tako? Toplo se nadamo…

Naime, mnogobrojni ekolozi ali i stručnjaci raznih drugih profila upozoravaju da godinama taloženi tekući otpad u jami Sovjak nažalost predstavlja realnu opasnot za zagađenje podzemnih tokova voda. Iste one vode za koje se Riječani kunu da je najbolja i najčišća na svijetu! Razumno bi bilo pretpostaviti da nadležni, ako već nisu sanirali odlagalište, godinama naporno i neprestano razmišljaju kako najuspješnije pristupiti ovome problemu i riješiti ga– no čini nam se da se i ovoga puta varamo, jer odlagalište ne samo da kroz sve ove godine nije sanirano (zbog problem financija, odgovarajućeg projekta, volje, vremena, tko zna čega sve ne…?!) već se i dalje koristi kao odlagalište raznoraznog otpadnog materijala, od građevinskog materijala do pokvarenih aparata bijele tehnike, guma, starih auta, dijelova namještaja, boca…

Kako podsjeća portal lokalpatrioti.com, jama Sovjak punih četrdeset godina koristila se za odlagalište katrana, kiselog gudrona, acetilenskog mulja i raznog drugog rafinerijskog i industrijskog ostatka . Od 90-tih, otkad se u nju više ne ne baca opasni otpad, razina mase je pala za cca 2 metra. Prevedeno, „nestalo“ je negdje u podzemlju! Bizarno je, dodaje portal, kako se na nekoliko metara udaljenosti romska djeca bezbrižno igraju uz odlagalište, a perad slobodno šeće i kljuca ono što nađe na tlu?! Nagađa se da je u jami možda čak i radioaktivni otpad… granica sa Slovenijom samo je na deset kilometara udaljenosti – a tamo je nuklearka…

Mnogi se ne usuđuju niti pomisliti što bi se dogodilo da, nedaj Bože, neki malo jači potres zatrese županiju! Kamo bi ovaj otpad „iscurio“?! A o slučaju požara ne smijemo niti razmišljati…

sovjak3

Uz samu jamu vlada nesnosan smrad isparavanja, a sama tekuća smjesa grozan je prizor – čini se da ne treba biti posebno izučeni stručnjak da bi se shvatilo da teški metali i otrovi iz ove jame ulaze u zemlju, oborinske vode, propusni krš… Dokle?!

Pretpostavlja se da bi danas sanacija ove jame stajala investitore oko 50 milijuna eura što je iznos od kojeg „boli glava“, no ako semnoge lokalne, gradske, županijske, državne institucije…na svakom koraku bore za novac iz europskih fondova, pomalo je čudno da se dosad nisu uhvatili malo serioznije priče oko sanacije jame Sovjak! Projekt sanacije vjerojatno bi uključivao iskop plutajućih ugljikovodika, prijevoz i spaljivanje izvan Hrvatske, iskop sedimenata te crpljenje otpadnih voda kroz separator i na kraju zakopavanje jame. Vjerujemo da bi i europski faktori koji odlučuju o tome uvidjeli koliko je jedna ovakava ekološka bomba prijetnja i za regiju, ali i za Europljane koji najviše tijekom ljetnih mjeseci posjećuju Hrvatsku i Kvarner.

U razdoblju od 1956. do 1990. godine prema prema dostupnim izvorima u jamu Sovjak odloženo je oko 250.000 m3 isključivo opasnog otpada, kao što su kiseli gudron (110.000 m3), otpadni katran (30.000 m3), acetilenski mulj (35.000 m3), rabljena ulja (30.000 m3), talozi spremnika za naftu i naftni proizvodi (15.000 m3), otpadna otapala, ulja za rezanje i drugi tekući otpad (30.000 m3). Podaci su prilično točni jer su dio projekta za izradu studije o utjecaju na okoliš i sanaciji jame.

Fotografije: lokalpatrioti-rijeka.com

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari