U Hrvatskoj je lani prema podacima Centra za vozila Hrvatske bilo 12 605 električnih vozila, a dostupno je oko dvije tisuće punionica
Unatoč krizama povezanima s cijenama goriva, interes za električna vozila u Hrvatskoj i dalje je nizak. Prema broju novoregistriranih električnih automobila, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice među državama Europske unije.
Postavlja se pitanje u čemu je problem i koliko je zapravo isplativije voziti na struju.
Goran već deset godina vozi električni automobil i kaže da je od tada samo na dobitku. Vožnja je, ističe, mirna i tiha – bez buke motora, pa se glazba može slušati bez smetnji. Osim toga, nema troškova goriva, zbog čega su uštede značajne. “Kad izračunamo računicu od 250 tisuća kilometara govorimo o desecima tisuća eura. Nekada prođem cijeli tjedan da auto ne moram puniti, kad sam na putu moraš puniti dva ili tri puta ovisno o destinaciji. Imao sam priliku ići do Varšave i na tom putu sam stao tri puta puniti nekih 20-ak minuta”, rekao je Goran Cvjetojević, vlasnik električnog automobila.
Zbog toga je odlučio i svoj posao u potpunosti prebaciti na električna vozila. Trenutačno ih ima 11, a na krovu objekta postavio je i solarne panele.
“S pet električnih automobila koji su radili 50 do 70 kilometara dnevno, godišnji račun za struju je bio 86 eura, dakle zanemarivo. Da vozimo na gorivo svaki tjedan bi bili na benzinskoj s 50, 70 ili 100 eura koliko je potrebno da se napuni rezervoar, ja čak ni ne znam koliko više rezervoar goriva košta jer nisam bio na benzinskoj postaji već 10 godina”, nadodao je.
Prihvatljivije cijene
Računica pokazuje sljedeće: putovanje od Zagreba do Splita u jednom smjeru s benzinskim automobilom stoji oko 45 eura, s dizelskim oko 35 eura, dok vožnja električnim vozilom može koštati samo 6 eura ako je automobil napunjen kod kuće. Ako se koristi javna punionica, ovisno o vrsti, trošak se može kretati između 16 i 55 eura. Takve izračune objavila je udruga Strujni krug, koja upozorava da se uz električna vozila i dalje veže niz mitova.
“Mitovi da su lako zapaljivi automobili, da su teško popravljivi, da su te baterije neiskoristive, da im pada broj kilometara vrlo brzo što u principu nije istina. Misle da i dalje automobili prelaze 100 kilometara s jednom baterijom, misle da se pune po 45 minuta, sat vremena”, objasnio je Miroslav Vukelić, voditelj projekta u udruzi Strujni krug.
Ističe se i da je kapacitet baterija danas znatno veći, dok su cijene vozila postale pristupačnije.
“Doseg je povećan od 200 do 500 kilometara pa čak i iznad 500 km u nekim luksuznim klasama, a cijena električnih automobila u nama najatraktivnijem segmentu, a to su vozila od 20 do 30 tisuća eura se izjednačila se s cijenama konvencionalnih automobila”, objasnio je Kristijan Tićak, glavni urednik Auto motor i sporta.
“Vi danas električni auto možete imati od 13 tisuća eura, to nije slučaj niti s jednim benzinskim ili dizel vozilom. I električni auto se zaista može koristiti kao jedino vozilo u kućanstvu ili za poslovne potrebe”, rekao je Dino Novosel, predsjednik Grupacije operatora mreža punionica pri HGK.
Preko 12 tisuća električnih vozila
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 12.605 električnih vozila, dok je na raspolaganju oko dvije tisuće punionica.
“Mi još uvijek punionice od snage 50 kilovata doživljavamo kao brze, a one su na razvijenijim tržištima poput njemačkog otišle davno u ropotarnicu povijesti. Nedostaje nam snažnijih punionica”, nadodao je Tićak.
Na problem infrastrukture upozorava i Novosel. “Mi smo već po regulativima trebali imati do kraja prošle godine na svakih 60 kilometara ozbiljnu infrastrukturu na cestama, to nažalost još nije slučaj”, objasnio je Novosel.
Kako ističe, taj nedostatak posebno dolazi do izražaja tijekom turističke sezone. “Prošle godine prema neslužbenim podacima zabilježili smo preko 80 tisuća stranih gostiju koji dolaze s električnim vozilima što predstavlja sedam puta veću bazu konzumenata punjenja u odnosu na domicilno stanovništvo, a ove godine očekujemo da će to preći 100 tisuća vozila”, nadodao je.
Istodobno, broj električnih automobila u Europi stalno raste. No prema podacima Eurostata za 2024. godinu Hrvatska je po udjelu novoregistriranih električnih vozila uvjerljivo na posljednjem mjestu s tek 1,8 posto. Za usporedbu, u Norveškoj taj udio doseže 90 posto, dok u Danskoj iznosi 51 posto.
Poticaj za građane?
Za dio građana problem predstavljaju i poticaji. Iako za tvrtke mogu iznositi 9 tisuća eura, subvencije se ne dodjeljuju redovito i temelje se na principu najbržeg prijavljivanja.
“Najbolje se pokazalo u našem susjedstvu u Sloveniji gdje dobivaju nešto manje – 7 tisuća eura, ali dobivaju zato i 3 tisuće eura za rabljeni automobil i dobivaju ih kontinuirano kroz godinu. Znači, možete računati da ćete dobiti – ući ćete u salon, izabrat ćete automobil i dobit ćete subvenciju. Kod nas to nije, kod nas je najbrži prst, uvijek kocka – hoću li dobiti, neću li dobiti ako sam fulao jedan papir”, zaključio je Vukelić.
Moguće je da će nova naftna kriza potaknuti mnoge da ozbiljnije razmisle o prelasku na električna vozila, prenosi Danas.hr.
