Dan prije najavljenog poskupljenja i unatoč pozivima iz Vlade da se ne stvara panika, on je odlučio – čini se -igrati na sigurno
Prizori s benzinskih postaja diljem Hrvatske uoči novog poskupljenja goriva podsjetili su na neka ranija razdoblja. Iako je Vlada pozivala građane da ne paničare i ne stvaraju zalihe, mnogi su ipak odlučili igrati na sigurno.
U Kaštelima je tako zabilježen muškarac koji je, osim spremnika automobila, punio i dodatne velike spremnike – zapravo njih više. Duge kolone i vozači koji pune kanistre jasno pokazuju zabrinutost građana, potaknutu ne samo najavama rasta cijena, nego i sve češćim vijestima o globalnoj krizi koja prijeti nestašicom goriva.
Od ponoći su cijene uistinu porasle. Litra Eurosupera 95 sada iznosi 1,62 eura, dok je Eurodizel poskupio na 1,73 eura. Iako je riječ o značajnom povećanju, intervencija Vlade spriječila je još veći rast – bez ograničenja, cijena dizela dosegnula bi 1,86 eura po litri. No, dok Vlada nastoji ublažiti udar na kućne budžete, uzrok problema nalazi se daleko izvan Hrvatske, u krizi koja je svijet dovela na rub jednog od najvećih energetskih šokova u povijesti.
Svijet usred najvećeg poremećaja opskrbe u povijesti
Sve je započelo krajem veljače, kada je došlo do eskalacije vojnog sukoba u Iranu. Kao odgovor na napade, Iran je praktički blokirao Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih ruta kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske nafte te velike količine ukapljenog prirodnog plina (LNG). Posljedice su uslijedile odmah i bile su vrlo ozbiljne. Cijena barela sirove nafte Brent u kratkom je roku premašila 100 dolara, a potom i 120 dolara.
Međunarodna energetska agencija (IEA) opisala je ovu situaciju kao najveći globalni izazov za energetsku sigurnost dosad, ističući da je riječ o najvećem pojedinačnom poremećaju u opskrbi naftom ikad zabilježenom, čak većem i od naftnih kriza iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Iako su vodeće države, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, odlučile pustiti rekordnih 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, stručnjaci upozoravaju da je riječ samo o privremenom rješenju koje ne uklanja osnovni problem — fizičku blokadu ključnog svjetskog pravca za transport energenata.
U Sloveniji ograničili kupnju goriva
Zabrinutost koja se osjeća u Hrvatskoj ima svoje uporište. U mnogim dijelovima svijeta države su prisiljene uvoditi stroge mjere štednje. U susjednoj Sloveniji već su na snazi ograničenja prema kojima građani dnevno mogu natočiti najviše 50 litara goriva, dok tvrtke i fizičke osobe koje se bave gospodarskom djelatnošću, uključujući poljoprivredu, mogu natočiti do 200 litara.
Te mjere vrijede do daljnjega. U Aziji, koja uvelike ovisi o nafti s Bliskog istoka, stanje je još ozbiljnije. U Tajlandu je privremeno obustavljena dostava goriva u rubne dijelove gradova, gotovo je potpuno zabranjen izvoz goriva, a povećana je i domaća proizvodnja fosilnih goriva. U toj zemlji zabilježene su i kaotične scene kupnje goriva. Slične situacije zabilježene su i u Bangladešu, gdje su građani panično kupovali gorivo, a mnoge benzinske postaje ostale su bez dizela.
Filipini prelaze na ‘prljava goriva’
Vlade diljem svijeta uvode mjere koje podsjećaju na razdoblje vrhunca pandemije. Na Filipinima je odobren prelazak na tzv. „prljava goriva“, odnosno korištenje manje čistih derivata zbog naglog rasta cijene dizela. U Pakistanu je uveden četverodnevni radni tjedan za javne službe i državne institucije kako bi se smanjila potrošnja energije i goriva za prijevoz.
Danska je uputila apel građanima da smanje vožnju, dok Ujedinjeno Kraljevstvo pomaže najugroženijim kućanstvima paketom vrijednim desetke milijuna funti. Ta pomoć usmjerena je ponajprije obiteljima koje se griju na lož ulje, prenosi Danas.hr.
