Što se tiče minimalnih kazni za prebrzu vožnju nismo baš strogi. Najstroža je Norveška u kojoj ćete platiti minimalno 711 eura. Prva sljedeća je Nizozemska u kojoj je najmanja kazna 186 eura. Treća je Italija sa 143 eura, a dno tablice drži Češka
Vozač Ivan u BMW-u je prošao kroz tri crvena svjetla, sa 113 kilometara na sat. U krvi je imao 2.65 promila alkohola u krvi, a popio je i Normabel. Naletio je na taksi, 42 godišnji taksist Krunoslav je poginuo, a putnik Josip u taksiju završio u komi. To se dogodilo početkom godine u Zagrebu, a sada je vozač osuđen na šest i pol godina zatvora. Kad izađe, tri godine neće smjeti voziti. Ovaj je mučan slučaj još jednom otvorio raspravu o tome treba li vozače strože kažnjavati, i ima li Hrvatska preblage kazne.
I ovu godinu završit ćemo s neslavnom brojkom od gotovo 300 poginulih u prometu. Sedam na 100 tisuća stanovnika. Europski prosjek je dvostruko manji.
“Svi nekud žure, ali moraju biti svjesni da žurbom samo doprinose nastanku prometnih nesreća i najtežih posljedica”, kazao je Tihomir Drobec, Služba za sigurnost cestovnog prometa PUZ-a.
Dokazuje to i statistika jer samo u Zagrebu ove je godine zabilježeno oko 114 tisuća prometnih prekršaja. Više od trećine, čak 40 tisuća, bilo je zbog prevelike brzine.
“Radila sam, bila sam s učenikom, izlazili smo, isključivali smo se s autoputa i gospođi iza nas se žurilo na posao ona je mislila da ćemo mi krenuti, auto se isključio i zaustavila se, ali na nama”, ispričala je Gorana Hunić, instruktorica vožnje i rally vozačica.
Gorana je inače instruktorica vožnje, ali i rally vozačica. Snimali smo je nedavno. Danas samo preko mobitela jer je, zbog prometne nesreće, na bolovanju.
“Evo ja sam jedna od tih koja voli stisnuti papučicu gasa ali ja sam to riješila tako da sam se učlanila u klub”, poručuje Hunić.
No, većina se kod nas ipak učlanjuje u neki drugi klub – onaj kažnjenih. Austrijancima novost, nama praksa već tri godine – oduzimanje vozila.
“Što se tiče te mjere oduzimanja vozila prvo moramo utvrditi da se radi o najtežim prometnim prekršajima, a kad govorimo o nepropisnoj brzini to je onda prekršaj kada je prekoračena brzina za 50 kilometara više od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine u naselju”, tvrdi Drobec.
Kad se policajac uvjeri da ste za taj prekršaj već dva put bili pravomoćno kažnjeni, treći put će vas uhititi, oduzeti vam vozilo i odvesti prekršajnom sucu.
“Što se tiče oduzimanja vozila za najteže prekršaje oduzeto je 121 vozilo od čega je pravomoćnom sudskom odlukom trajno oduzeto 22 vozila, dok se za 17 vozila čeka presuda visokog prekršajnog suda”, kaže Drobec.
“Sudovi su bili skeptični oko tog modela jer automobil su smatrali osobnom stvari a ne sredstvom počinjenja prekršaja ili sredstvom počinjenja kaznenog djela pa je tu bio malo prijepora, ali evo sudska praksa je pokazala da se i to može prebroditi”, objašnjava Rajko Horvat, prometni stručnjak.
Oduzeti se može i vozilo koje nije u vlasništvu vozača koji voli stiskati gas.
“Sve ono što ide u cilju povećanja sigurnosti cestovnog prometa nije loše je li to baš prava mjera e to je drugo pitanje”, dodaje Horvat.
Što se tiče minimalnih kazni za prebrzu vožnju nismo baš strogi. Najstroža je Norveška u kojoj ćete platiti minimalno 711 eura. Prva sljedeća je Nizozemska u kojoj je najmanja kazna 186 eura. Treća je Italija sa 143 eura. Dno tablice drži Češka u kojoj ćete za isti prekršaj platiti svega 19 eura. U Albaniji 20. A Hrvatska je, po strogoći, u donjem dijelu tablice s minimalnom kaznom za prekoračenje brzine od 40 eura.
Što se maksimalnih mogućih kazni tiče, tu i nismo tako loši. U Švicarskoj biste mogli platiti više od 12 tisuća eura. U Finskoj 7 165. Kod nas 2150 što je i najveća kazna među zemljama u okruženju. Slovenci bi vas mogli kazniti s maksimalno 1280 eura. Bosanci s 200 eura manje, a u Srbiji ćete, ako stisnete gas, platiti maksimalno 85 eura.
“Kazne mogu biti jako visoke, ali pitanje je koliko onaj kojem je određena takva kazna može li on to platiti i kako će to platiti”, kazao je Horvat.
Inače, u Švicarskoj se, pošteno, kazna naplaćuje prema visini primanja prekršitelja, pa tako iz te zemlje dolazi i rekorder. Naime, jedan je njihov vozač potegnuo 290 na sat, čak 170 iznad ograničenja, zbog čega je platio kaznu od gotovo 700 tisuća eura.
“S obzirom na naš standard mislim da bi te kazne ipak mrvicu ljudima dale svijesti da se kontroliraju”, tvrdi Hunić.
No, slažu se svi važnija od kazne je edukacija vozača. Od malena. A u toj disciplini nismo baš Nevera, više ocvali fićo, prenosi danas.hr.
