POTRES U BANKARSKOM LEGLU

Okretali 100 milijardi franaka! Moćna švicarska banka služila je i diktatorima i kriminalcima

Photo: Claudio Schwarz/Unsplash

Pokrivena velom bankarske tajne, Credit Suisse je žmirila na aktivnosti svojih klijenata koje morala provjeriti

Masovno curenje podataka, do kojeg je došlo zahvaljujući zviždaču koji je želio razotkriti, kako kaže, “nemoralne zakone o tajnosti”, otkrilo je tajne vlasnike basnoslovnih 100 milijardi švicarskih franaka u  Credit Suisse, jednoj od najvećih privatnih banaka na svijetu.

Zviždač tvrdi da je zaštita financijske privatnosti samo  izgovor kako bi se sakrila sramotna ulogu švicarskih banaka kao suradnika utajivača poreza.

Među njima je doista cijela lepeza ličnosti – od krijumčara ljudima do milijardera koji je naručio ubojstvo svoje bivše djevojke. Pranje novca, krijumčarenje droge, korupcija, mučenje samo su neka od drugih ozbiljnih dijela u koja su ogrezli neki od klijenata te poznate financijske institucije.

Više od 30 tisuća sumnjivih računa

Curenje je vezano uz detalje računa kojih 30 tisuća klijenata diljem cijelog svijeta. Upravo ti detalji, piše britanski Guardian, ukazuju na rašireno nepridržavanje principa dužne pažnje od strane dotične banke.

Guardian je samo jedna od ukupno 48 medijskih institucija koje su dobile ekskluzivni pristup spomenutim podacima. Među njima su i Le Monde te New York Times. Njihovi su novinari mjesecima istraživali dobivene podatke, a cijeli su projekt koordinirali Süddeutsche Zeitung i Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP).

Neki od razotkrivenih računa su privatni, a neki su korporativni. U prosjeku se na njima nalazilo oko 7,5 milijuna švicarskih franaka. Neki su otvoreni još tijekom 1940-ih godina, no više od dvije trećine nakon 2000. godine. Dio ih je u funkciji čak i dan danas.

‘Selektivne informacije izvučene iz konteksta’

Credit Suisse je u priopćenju objavio “kako snažno odbija optužbe o navodnoj poslovnoj praksi banke” te da joj švicarski strogi zakoni o bankarskoj tajni brane da komentira navode o pojedinim klijentima. Tvrde da su navodi o kojima su se mediji raspisali bazirani na “selektivnim informacijama koje su izvučene iz konteksta te su rezultirali tendencioznim interpretacijama poslovanja banke”. Također, kažu da se optužbe većinom odnose na “povijesne slučajeve” te da neke datiraju “u vremena kada su zakoni, prakse i očekivanja od financijskih institucija bila znatno drugačija od onih danas”.

Trenutak objave ovih podataka dolazi u iznimno loše vrijeme za Credit Suisse. Banka se već bori sa štetom nastalom zbog nekoliko nedavnih skandala. Na udaru je zbog kršenja covid pravila, novčano je kažnjena zbog uloge u skandalu oko kredita u Mozambiku, a ovaj se mjesec upisala u povijest kao prva švicarska banka koja se suočava s kaznenim optužbama. Optužuju ju, a ona to negira, da je za bugarsku mafiju pomogla oprati novac stečen prodajom kokainom.

No, osim same banke, u problemima bi se mogla naći i sama Švicarska kao država poznata po jednim od najtajnovitijih bankarskih zakona.

Kriminalci, krijumčari ljudi

Koliko su oni štetni, i koliko zapravo štite banke više nego klijente  pokazuju i podaci koje su novinari iskopali.

Primjerice, jedan od klijenata banke bio je Ronald Li Fook-shiu, šef burze u Hong Kongu koji je pao na dno 1990. godine kada se doznalo da je primao mito u zamjenu za uvrštavanje tvrtki na burzu. Na popisu je i Rodoljub Radulović. Kako piše Guardian, riječ je o srpskom prevarantu koji je nedavno dobio kaznu od 10 godina zatvora zbog uloge u krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike.

Jedan od klijenata bio je i švedski kompjutorski tehničar Stefan Sederholm koji je dobio doživotnu kaznu zatvora zbog trgovine ljudima na Filipinima. Spominje se i ime Helen Riville, odvjetnice koja je 1992. godine osuđena jer je pomagala prati novac za ozloglašenog Ferdinanda Marcosa, nekadašnjeg predsjednika Filipina i jednog od najzloglasnijih klijenata ove švicarske banke.

Na popisu je i nekadašnji premijer Ukrajine Pavlo Lazarenko, optužen za korupciju, ali i suradnici i sinovi nekadašnjeg egipatskog lidera Hosnija Mubaraka – njegovi sinovi Alaa i Gamal, tajkun Hussein Salem i Hisham Talaat Moustafa, milijarder i član Mubarakove stranke. On je 2009. godine osuđen da je dao ubiti svoju bivšu djevojku, libanonsku pop pjevačicu Tamim, no njegov račun u Credit Suisseu zatvoren je tek 2014. godine.

Isto tako, među klijentima su i Mubarakov špijunski car Omar Suleiman, optužen za kršenje ljudskih prava i mučenje, ali i nekadašnji alžirski ministar obrane koji je sudjelovao u puču pa u građanskom ratu te, kao dio hunte, bio optužen za nestanke ljudi, masovna pritvaranja, mučenja i egzekucije pritvorenika, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views