LETI, LETI... BANKOMAT

Otkrivamo koliko je bankomata ove godine dignuto u zrak i kakav je točno model krimi bandi

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Iz Ministarstva unutarnjih poslova kažu nam da se ove godine bilježi porast pljački bankomata, i to za visokih 52 posto u odnosu na isti periodu prošle godine

Policija nam je otkrila i kako prepoznati novčanice kriminalnog porijekla, ali i da pljačkaši koriste nove, sofisticirane metode kako bi se sigurno dočepali novca iz bankomata, piše Ines Brežnjak za Net.hr.

Čak 38 puta u prvih šest mjeseci 2022. godine, diljem Hrvatske dogodili su se pokušaji ili pljačke bankomata gdje su se pljačkaši služili različitim načinima da dođu do novaca. Riječ je o slučajevima koje policija zavodi kao “tešku krađu” provaljivanjem u bankomat.

Kaznena djela teške krađe – provale u bankomate, prisutne na području Republike Hrvatske već duži niz godina, a Ministarstvo unutarnjih poslova je, prateći stanje i kretanje kriminaliteta na teritoriju RH kao i u ostalim članicama EU, predvidjelo buduće kretanje ove vrste kaznenih djela zbog čega je pokrenut postupak izmjene – dopune Zakona o zaštiti novčarskih institucija u pogledu zaštite bankomata, a s obzirom na to da su se dosadašnje mjere zaštite bankomata pokazale nedovoljno učinkovitima, pojasnili su nam iz MUP-a na naš upit.

Tijekom 2021. godine izvršeno je ukupno 79 kaznenih djela, od čega je 55 kaznenih djela ostalo u pokušaju, dok su 24 kaznena djela dovršena. Tijekom 2022. godine do 1.lipnja 2022. izvršeno je ukupno 38 kaznenih djela – 21 ostalo u pokušaju, dok je 17 kaznenih djela dovršeno – kažu nam iz MUP-a. U odnosu na isti period u 2021. godine (do 1.lipnja 2021.), bilježi se porast pljački bankomata od 52 %, odnosno izvršeno je 13 kaznenih djela više nego prošle godine.

Grupe s više počinitelja

Puno se bankomata doslovno dizalo u zrak u Zagrebu, a iz PU zagrebačke kazali su nam da ove godine do 31.svibnja 2022. bilježe 20 slučajeva kaznenih djela “teška krađa” provaljivanjem u bankomat, a od tih 20 slučajeva, čak 19 slučajeva bilo je uz izazivanje eksplozije. U pokušaju je u Zagrebu ostalo 12 slučajeva, dok je u 8 slučajeva osim materijalne štete na uređaju ukraden i novac.

Iako imaju pune ruke posla, iz PU zagrebačke ističu kako policijski službenici u svom redovitom postupanju prikupljaju operativna saznanja o osobama koja se dovode u vezu s počinjenjem kaznenih djela koje se progone po službenoj dužnosti pa tako i vezano za ovu vrstu kaznenih djela. “Nakon prikupljanja takvih saznanja, u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom, provodi se kriminalističko istraživanje, a sam način i taktika provođenja kriminalističkog istraživanja te načini prikupljanja podataka o kaznenim djelima su različiti te ovise o specifičnosti pojedinih slučajeva”, pojasnili su nam iz zagrebačke policije.

Pljačkaši bankomata rijetko “operiraju sami”. Kako nam kažu iz MUP-a, uglavnom se radi o grupama od više počinitelja. “Ova vrsta kaznenih djela egzistira na području EU duži niz godina, a kod nas je postala aktualna u zadnjih pet godina. Trend izvršenja ove vrste kaznenih djela u nekim članicama EU, kao i kod nas, je u porastu. MUP objašnjava da se radi o metodi napada koja je također “u trendu” te se ovakav napad može spriječiti aktivacijom zaštitnog sustava.

Photo: Ilustracija (Goran Kovacic/PIXSELL)

Sigurnosna zaštita bankomata

Od policije smo doznali i što se događa s novcem kada ga ukradu. Odnosno, zanimalo nas je unište li se novčanice uslijed eksplozije, a MUP objašnjava da je prema Zakonu o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite kojim se, pri pokušaju nasilne provale u bankomat, novčanice trajno označavaju i uništavaju.

“Također postoji obveza na vidnom mjestu označiti da se bankomat štiti tako, odnosno oglasiti potencijalnom počinitelju upozorenje da će se sustav aktivirati po svakom pokušaju nasilnog prodora u uređaj s ciljem otuđenja novca”, kažu iz MUP-a.

Sukladno Zakonu o zaštiti novčarskih institucija, od u roku tri godine stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, poslovni subjekti koji se bave bankarskim poslovanjem u obvezi su ugraditi elektrokemijsku zaštitu (zaštitu novčanica sustavima koji nakon pokušaja napada boje novac) u bankomate. Ministarstvo unutarnjih poslova kaže da je ugradnja u intenzivnom postupku, što potvrđuju dva slučaja kaznenih djela na bankomatima u kojima se uslijed eksplozije u bankomatu aktivirala elektrokemijska zaštita i obojala novčanice te je tako obojan novac postao neupotrebljiv za počinitelja.

Eventualna pojava obojanih novčanica u javnom opticaju (trgovine i drugo), ukazuje na kriminalno podrijetlo novca, napominju iz MUP-a, a poslali su nam i primjer takvih novčanica.

Sofisticirani načini krađe

No, raznošenje bankomata polako odlazi u povijest, a pljačkaši su počeli koristiti puno sofisticiranije načine kako otuđiti novac. “Iz aspekta zadovoljavajućeg načina zaštite osoba i imovine te poštivanja zakonskih odredbi, ovi aktivni sustavi zaštite su svakako značajni u prevenciji kaznenih djela teških krađa tako i drugih napada. Posebice bismo tu naglasili upade u software putem tzv. “black box” metode”, kažu nadalje iz MUP-a. Ta metoda funkcionira tako da počinitelji izrežu/rastale/izbuše dio maske bankomata kako bi omogućili pristup kablovima instaliranim unutar bankomata.

“Osim toga, pod “black box” napadima podrazumijevamo i otključavanje maske bankomata te otvaranje bankomata radi pristupanja kablovima. Nakon toga počinitelji korištenjem software-a bankomatu daju nalog za isplatu i tako otuđe sav novac koji se nalazio u bankomatu pa su materijalne štete vrlo visoke”, navode iz MUP-a.

U Republici Hrvatskoj su prvi “black box” napadi otkriveni 2016. godine. “Do sada je otkriveno 30 ovakvih slučajeva napada koji su izvršeni u šest serija. Uhićene su tri skupine počinitelja od koji su dvije skupine bili rumunjski državljani, a jedna skupina ruski državljani. Sve serije “black box” napada u RH su bile dijelovi većih serija napada širom Europe”, rekli su nam iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Pljačkaši koristili i vojni eksploziv

Dok se za nekim počiniteljima ovih kaznenih djela i dalje traga, neki su slučajevi raspetljani, a krivci su privedeni pravdi. Policija tako navodi jedan noviji slučaj iz siječnja 2022. godine, gdje je dovršeno kriminalističko istraživanje nad 29-godišnjakom zbog sumnje da je počinio ovo kazneno djelo. Kako se navodi u izvješću, sumnja se da se zajedno s osumnjičenim 35-godišnjakom, koji je ranije uhvaćen te je završio iza rešetaka, 11. siječnja 2022. godine oko 1.50 sati u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi, automobilom dovezao do Hermanove ulice u Zagrebu, iz kojeg su izvadili prethodno pripremljene metalne spremnike-boce s plinom i montiranim gumenim crijevima te električni kabel.

Potom su oko 3.20 sati isto odnijeli do Trga Ane Rukavine u Zagrebu, do samostojećeg bankomata postavljenog unutar ulaza u trgovinu te unutrašnjost bankomata ispunili smjesom plina iz metalnih spremnika. Nakon toga, plin su električnim impulsom preko električnog kabla aktivirali te izazvali eksploziju bankomata i izbijanje vrata sefa iz kojeg su zatim otuđili kazetu s novcem. Ukupna materijalna šteta u ovoj pljački iznosila je 600 tisuća kuna.

Početkom prosinca prošle godine policija je izvijestila da je razotkrivena šesteročlana banda koja je za provaljivanje u bankomate koristila vojni eksploziv, a koji je inače nedostupan u javnoj nabavi. Ta skupina muškaraca od 28 do 56 godina izvršila je ukupno osam pljački, a bankomate su raznosili u Skradu, Bribiru, Omišlju i Crikvenici, u općini Buje i Svetvinčenat te u mjestu Brinje. Ova uigrana ekipa koja je policiji i ranije bila poznata zbog sličnih kaznenih djela, bankomate je pljačkala tako da bi u utor za novac posebnim alatom, a koji se u žargonu naziva lopata umetnuli eksploziv, nakon čega bi izazivali eksploziju kojom bi otvorili bankomat i otuđili kazete s novcem. U svojim pljačkama ukupno su ukrali 1,8 milijuna kuna, piše Ines Brežnjak za Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views